Bez odluke Vlade Crne Gore o sankcijama Rusiji

Sjednica Vlade Crne Gore, na kojoj su trebale da budu potvrđene sankcije Rusiji, prekinuta je zbog, kako su saopštili iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića, neslaganja "u proceduri usvajanja odluke o primjeni sankcija".

Dodaje se da je razlog prekida i "nepoštovanje i nepristojno ponašanje ministra Radulovića prema Krivokapiću".

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović  pak kaže da je sjednica završena.

"Nije sjednica prekinuta, nego je premijer izašao i rekao - sjednica je završena", kazao je Abazović on na vanrednoj pres konferenciji nakon sjednce Vlade.

Iako je Ministarstvo vanjskih poslova 1. marta saopštilo da se Crna Gora pridružila sankcijama Evropske unije (EU) Rusiji, crnogorska Vlada je tek danas trebalo da formalizuje tu odluku.

Odluka Vlade bila je neophodna da bi se sankcije sprovele u praksi i da spisak mjera proslijedi institucijama zaduženim za njihovo sprovođenje.

Riječ je o individualnim i ekonomskim sankcijama koje se odnose na zamrzavanje imovine, zatvaranje vazdušnog prostora za ruske avione, zabranu ruskih vladinih medija, kao i zamrzavanje imovine 53 pravna i 680 fizičkih lica.

Ukrajina uživo iz minuta u minut

Crna Gora je 4. marta zatvorila vazdušni prostor za ruske avione, jer za tu odluku nije bila neophodna verifikacija na Vladi.

Odluka Vlade bila je neophodna za zabranu emitovanja ruskih kanala Russia Today i Sputnika, kako je ranije saopštila Agencija za elektronske medije, nadležno tijelo za prekid emitovanja signala kablovskih TV kanala.

Jahte ruskih oligarha su od 1. marta u više navrata uplavljavale u tivatski Porto Montenegro ali su, prema raspoloživim podacima, brzo napustili crnogorske teritorijalne vode.

Tako je jahta "Solaris" Romana Abramoviča uplovila 12. marta u tivatski zaliv, koji je dan kasnije napustila. Početkom marta i jahta "Galactica Super Nova", predsjednika ruske naftne kompanije Lukoil Vagita Alekperova, kratko je boravila u Tivtu.

Unazad deset godina bogati Rusi vlasnici su biznisa, nekretnina i jahti na crnogorskom primorju.

Sankcije podrazumijevaju i da ruski vlasnici ne mogu prodati ili založiti svoje luksuzne jahte usidrene i u Crnoj Gori, i da će im biti zamrznuto i njihovo korišćenje, nezvanično su RSE potvrdili pomorski agenti.

Nepoznato je i da li ruski državljani kojima je EU uvela sankcije imaju pokretnu ili nepokretnu imovinu i finansijska sredstva u Crnoj Gori.

Crna Gora je, kao kandidat za članstvo, prateći spoljnu politiku EU, 2014. godine uvela sankcije Rusiji zbog nasilne aneksije Krima.

Zemlja kandidat za članstvo u EU Crna Gora je postala 2012. godine, a pet godina kasnije članica NATO-a, za vrijeme vladavine Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića, koja je nakon tri decenije avgusta 2020. izgubila vlast.

Nakon pada DPS-a novu Vladu na čelu sa premijerom Zdravkom Krivokapićem formirale su većinski pro-srpske i pro-ruske snage, Demokratski front, Demokrate i građanski pokret URA. Godinu i po nakon kasnije, početkom februara ove godine, na inicijativu pokreta URA izglasano joj je nepovjerenje, uz podršku Đukanovićevog DPS-a.

Zašto se čekalo sa primjenom sankcija?

Vlada Zdravka Krivokapića, ostala je politički podijeljena nakon što joj je početkom februara izglasano nepovjerenje. Od ukupno 12 ministara, najmanje četiri protiv su sankcija Rusiji, dio je bio uzdržan, a neki nisu dolazili na sjednice Vlade, pa za odluku nije bilo potrebne većine.

Da Vlada ima problem da obezbijedi neophodnu većinu za izglasavanje sankcija, nezvanično je potvrđeno za RSE, kada je odluka o zabrani emitovanja ruskih medija povučena sa sjednice 3. marta.

Krivokapić je kao razlog za neusvajanje odluke o sankcijama, navodio bojkot sjednica Vlade od strane vicepremijera Dritana Abazovića i ministra vanjskih poslova Đorđa Radulovića, što su oni odbacili.

Ministri finansija i ekonomije Milojko Spajić i Jakov Milatović, lojalni Krivokapiću, saopštili su 16. marta da će, i pored rezervi, glasati za sankcije, uz konstataciju da "svoje evropejstvo ne treba da dokazuju nikome".

Spajić je rekao da Crna Gora treba da se uskladi sa politikom Brisela, jer je njen geopolitički cilj ulazak u Uniju, izrazivši skepsu o efektu sankcija.

"Sankcije će čak učvrstiti Rusiju na tom putu. Čuo sam da je Putin rekao – jedva čekamo da te sve sankcije budu u isto vrijeme. Jednostavno oni su očekivali. Oni su sedam, osam godina pravili fiskalnu poziciju, ekonomsku politiku itd. koja će potpuno biti otporna na te sankcije. Njih te sankcije ne interesuju, niti su ih uzdrmale”, rekao je Spajić 16. marta.

Brisel je više puta pozvao Vladu da sprovede sankcije, a šefica Delegacije EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa je 16. marta ponovila apel:

"Pozdravljamo usklađenost Crne Gore sa sankcijama EU i jasan stav u korist poštovanja međunarodnog prava i stabilnosti u Evropi. Praktična primjena mjera je ključna, ohrabrujemo vlasti Crne Gore da preduzmu za to potrebne korake".

Sam premijer Krivokapić je 13. marta, odgovarajući na optužbe iz Đukanovićevog DPS-a da se neblagovremenim usvajanjem sankcija ugrožava međunarodni ugled Crne Gore poručio da ne brinu.

"Ova Vlada će, dok god bude trajala, izvršavati sve međunarodne obaveze", rekao je Krivokapić.

Đukanović, koji je na funkciji predsjednika Crne Gore, kao i njegov DPS, od prvog dana podržavaju stavove međunarodne zajednice o agresiji Rusije na Ukrajinu.