Istraživanje OEBS pokazalo da državljani BiH ne vjeruju u integritet izbora

Istraživanje javnog mnijenja, koje je provela Misija OEBS-a (Evropske organizacije za bezbjednost i saradnju) u Bosni i Hercegovini (BiH), pokazalo je da postoji nizak nivo povjerenja javnosti u integritet i pravednost izbornog procesa, relevantne institucije i aktere, kao i izražena učestalost direktnih iskustava sa izbornim prevarama  među glasačima.

Nalazi istraživanja ukazuju na hitnu potrebu vraćanja povjerenja u izborni proces u BiH.

Šefica Misije OEBS-a u BiH ambasadorica Kathleen Kavalec (Ketlin Kavalec) je u petak, 25. marta na pres-konferenciji u Sarajevu kazala da je Misija OEBS-a izvršila istraživanje "Percepcija javnosti o izborima u BiH" na cjelokupnoj teritoriji BiH tokom avgusta i septembra 2021. godine, u saradnji sa specijalizovanom agencijom.

Kaže da su željeli razumjeti kako građani posmatraju izborni proces i šta ih brine. Po njenim riječima, cilj je bio ponuditi važne podatke za proces izborne reforme.

"Kroz provođenje intervjua licem u lice sa reprezentativnim uzorkom od 1.009 odraslih stanovnika BiH nastojali smo saznati više o percepciji i iskustvima građana o izborima u ovoj zemlji. Uočili smo da 42 odsto ispitanika smatra da se izbori u ovoj zemlji provode na nepravedan ili uglavnom na nepravedan način", navela je ambasadorica Kavalec, prenosi Fena.

Osim toga, kazala je da 67,5 odsto ispitanika smatra da je "izborna krađa" pojava koja se dešava često ili uvijek.

"Ovi nalazi potkrijepljeni su ličnim iskustvima o izbornim manipulacijama, koje su neki od ispitanika podijelili s nama. Jedan od četiri ispitanika izjavio je da mu je ponuđen novac da glasa za određenu stranku ili kandidata, a jedan od pet ispitanika izjavio je da je na biračkom mjestu dobio sugestije za koga da glasa", istakla je Kavalec.

Kaže da je bilo čak i slučajeva prijetnji upućenih građanima o gubitku zaposlenja, ukoliko ne glasaju u skladu sa željama poslodavca.

"Takođe smo zapanjeni niskim stepenom povjerenja u institucije nadležne za provođenje izbora i rješavanje sporova, uključujući tu Centralnu izbornu komisiju i sudove. Iako ovi nalazi ne iznenađuju, oni jasno upućuju na prijeku potrebu za hitnom interevencijom u područjima za koja se odavno zna da su izvor mnogih problema", upozorava Kavalec.

Po njenim riječima, prema rezultatima ovog istraživanja, 64,6 odsto ispitanika smatra potrebnim izvršiti izmjene Izbornog zakona BiH. Ova podrška vidi se i u drugim područjima.

Kavalec je podsjetila da je ove godine veliki broj ljudi potpisao peticiju organizacije "Pod lupom", kojom se traži uvođenje elektronske identifikacije birača i uvođenje skenera na biračkim mjestima.

"Iskreno se nadam da će rezultati ovog istraživanja biti shvaćeni ozbiljno i da će oni predstavljati poziv na buđenje liderima ove zemlje. Radujemo se izborima u oktobru, kada će svi građani dobiti priliku da glasaju za kandidate po svom izboru, na izborima koji neće biti opterećeni prevarama i zastrašivanjem", zaključila je Kavalec.

Predstavnik OEBS-a Edin Hodžić je kazao da se provedena anketa fokusira isključivo na iskustva i mišljenja građana o izbornom procesu, te na uvide o nekim širim aspektima političke participacije građana u BiH.

Po njegovim riječima, anketu je provela specijalozovana agencija na uzorku od 1.009 odraslih građana BiH. Provedena je u 29 opština u Federaciji BiH, 21 opštini u Republici Srpskoj, te u Brčko Distriktu BiH.

" Možemo reći da rezultati istraživanja ukazuju na to da su ispitanici u značajnoj mjeri nezadovoljni izbornim procesom u BiH. Rezultati ankete takođe pokazuju da neposredno iskustvo građana sa izborima ukazuje na značajne nedostatke i probleme", kazao je Hodžić.

Dodao je da međunarodni standardi i preporuke relevantnih međunarodnih tijela sugerišu da izborni proces u BiH mora biti značajno unaprijeđen.

Pokušaji izborne reforme u BiH

U nedjelju, 20. marta su završeni pregovori o izmjenama Izbornog zakona BiH, bez rezultata.

Pregovori sa političkim strankama BiH su vođeni posredstvom međunarodnih pregovarača Angeline Eichhorst (Ajhorst), direktorice pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS), i Michaela Murphyja (Majkla Marfija), novoimenovanog ambasadora SAD-a u BiH.

Dragan Čović, lider Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH je 25. marta istakao da još ima prostora za razgovore i konkretne dogovore po pitanju izborne reforme u BiH.

Pregovori o izmjenama Izbornog zakona BiH trajali su devet mjeseci.

Učestvovali su lideri šest domaćih političkih partija – HDZ-a BiH, Stranke demokratske akcije (SDA), Naroda i Pravde, Hrvatske demokratske zajednice 1990 (HDZ 1990), Saveza za bolju budućnost (SBB) i Narodnog evropskog saveza (NES).

Suština izmjena Izbornog zakona jeste u provođenju presuda Evropskog suda za ljuska prava kojima se traži ukidanje diskriminatornih odredbi koje onemogućavaju svim građanima da biraju i da budu birani, bez obzira na nacionalnu pripadnost.

Evropska komisija je upozorila još uoči izbora 2018.godine, da Bosna i Hercegovina mora hitno izmijeniti Izborni zakon. Isti stav je ponovljen i u Mišljenju Evropske komisije povodom zahtjeva BiH za članstvo u Evropskoj uniji, objavljen u maju 2019. godine.

U oktobru 2022. trebali bi biti izabrani članovi Predsjedništva i Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Parlamenta Federacije BiH, Narodne skupštine Republike Srpske, te skupština deset kantona u Federaciji BiH.

Krajnji rok za izmjene izbornog zakonodavstva je maj, kad se očekuje raspisivanje opštih izbora u BiH.