BiH ponovno bez stava o sankcijama EBRD-a Rusiji i Bjelorusiji

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (BiH) nije postiglo suglasnost u pogledu podrške rezolucijama koje se odnose na obustavu i izmjenu pristupa resursima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Rusku Federaciju i Bjelorusiju, ni na sjednici održanoj u srijedu, 30. marta.

Prema prijedlogu rezolucije, EBRD neće davati nove kredite niti pružati tehničku pomoć u Rusiji i Bjelorusiji. EBRD će, po mogućnosti, obustaviti ili otkazati isplatu tranši postojećih kredita tim državama.

Sve države članice EBRD-a, uključujući i BiH, imaju rok do 1. aprila da se izjasne o rezolucijama.

Protivljenje ministara iz Republike Srpske

Prošla sjednica Vijeća ministara BiH, na kojoj se trebala naći ova točka, bila je zakazana za 23. marta, ali je otkazana dan ranije.

Vijeće ministara BiH, zbog nepostojanja konsenzusa, nije dalo ranije, na sjednici 18. marta, suglasnost guverneru BiH u Evropskoj banci za obnovu i razvoj i ministru financija i trezora BiH Vjekoslavu Bevandi da glasa za dvije rezolucije koje je predložio EBRD.

U BiH bez konsenzusa o rezolucijama EBRD-a o pristupu resursima za Rusiju i Bjelorusiju

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH je Zoran Tegeltija iz Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), a iz ove političke partije su i ministar vanjske trgovine Staša Košarac i ministar komunikacija Vojin Mitrović koji ministri iz reda srpskog naroda.

Miloš Lučić je ministar za ljudska prava i izbjeglice i kadar je Demokratskog narodnog saveza (DNS), koji je istupio iz koalicije sa SNSD-om u Republici Srpskoj, a imenovan je kao predstavnik "Ostalih".

Predsjedavajući Tegeltija i spomenuta tri ministra glasali su tada protiv davanja suglasnosti ministru Bevandi, koji je guverner BiH u EBRD-u, da glasa za rezoluciju, kako je Bevanda predložio.

Osim Bevande, ministri iz reda hrvatskog naroda su i ministar pravde Josip Grubeša i ministrica civilnih poslova Ankica Gudeljević koji su kadar Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH.

Iz reda bošnjačkog naroda su ministri sigurnosti Selmo Cikotić i ministrica vanjskih poslova Bisera Turković, kao kadar su Stranke demokratske akcije (SDA). Ministar obrane Sifet Podžić je iz Demokratske fronte (DF).

Hrvatski i bošnjački ministri glasali su i na sjednici 18. marta da se Bevandi odobri da glasa "za" rezoluciju EBRD-a.

Prema Zakonu o Vijeću ministara BiH, kada se neka tačka stavi na dnevni red prvi put, za njeno usvajanje je potrebno da glasaju svi ministri u Vijeću ministara BiH.

Ako nema konsenzusa, ista tačka se može ponovo staviti na dnevni red druge sjednice. U tom slučaju potreban je "entitetski i etnički glas", odnosno da za odluku "digne ruku" najmanje jedan ministar iz jednog od tri konstitutivna naroda (Bošnjaci, Srbi i Hrvati) i najmanje jedan ministar iz dva bh. entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske.

Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a čiji članovi su Tegeltija i dva ministra, smatra da BiH treba imati "neutralan stav" prema invaziji Rusije na Ukrajinu i protivi se uvođenju sankcija Rusiji.

Druga dva člana Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović iz SDA i Željko Komšić iz DF-a ranije su osudili rusku agresiju na Ukrajinu.

Voditelj Delegacije Europske unije (EU) u BiH Johann Sattler i predstavnici osam ambasada država članica EU uručili su 18. marta “Demarš” ministru financija i trezora Vjekoslavu Bevandi, ujedno i guverneru BiH u EBRD-u.

Tom prilikom su zapadni ambasadori upozorili da 1. aprila istječe rok za glasanje.

Bevanda je, kako je tad saopćeno iz njegovog ureda, ambasadorima kazao da ga je za guvernera u EBRD-u imenovalo Vijeće ministara BiH, te da od te institucije treba dobiti suglasnost za glasanje.

Koliko država treba glasati za rezoluciju?

Ministar financija i trezora BIH Vjekoslav Bevanda može glasati i bez usvajanja zaključka Vijeća ministara BiH o tom pitanju.

To se već dešavalo, naprimjer, kad je 15. marta ambasador BiH glasao za suspenziju Rusije iz Vijeća Evrope iako Predsjedništvo BiH koje je zaduženo za vanjsku politiku nije o tome donijelo službeno odluku.

Jedna od mogućnosti je i da BiH u EBRD-u ne glasa, odnosno ostane suzdržana.

Pored Europske unije i Europske investicijske banke (EIB), vlasnik EBRD-a je 71 država, među kojima su i BiH, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, a od 2012. godine i Kosovo.

Za donošenje rezolucija o sankcijama Rusiji i Bjelorusiji, potrebno je da za njih glasaju dvije trećine dioničara, odnosno njih 48, a zemlje članice EU-a i NATO-a, uz glasove Ukrajine, Japana, Kosova ili Novog Zelanda imaju dovoljan broj glasova.

Evropska banka za obnovu i razvoj je od 1996. do kraja 2021. godine kroz više od 260 projekata u BiH investirala više od 2,7 milijardi eura.

Aktivna su 94 projekta koja se financiraju sredstvima EBRD-a, vrjednija više od 1,3 milijarde eura.

Novac se koristi za obnovu i izgradnju infrastrukture, te posredstvom komercijalnih banaka za povoljnije kreditiranje privatnih poduzeća.