Ruska propaganda u političkom vakumu Crne Gore
Mandatar za sastav nove Vlade Crne Gore Dritan Abazović kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da će konkretne vladine mjere za borbu protiv dezinformisanja i širenja lažnih vijesti u vezi sa ruskom agresijom na Ukrajinu morati da sačekaju usvajanje odluke Vlade o primjeni evropskih sankcija.
Evropske sankcije se pored ruskih političara i oligarha, u jednom dijelu odnose i na zabranu emitovanja programa ruskih državnih medija, Raša tudej (Russia today) i Sputnjik (Sputnik), za koje Brisel ocjenjuje da šire rusku propagandu o ratu u Ukrajini.
"Vlada treba odlukom o sankcijama da obuhvati i pojedine medijske grupacije i subjekte. Toga do sada nije bilo i pored sporadičnih nagovještaja iz Ministarstva javne uprave", kazao je Abazović.
Odlazeća Vlada Zdravka Krivokapića i pored obaveze Crne Gore da prati spoljnu politiku Evropske unije (EU), izbjegava da potvrdi odluku o sprovođenju evropskih sankcija protiv Rusije, koje obuhvataju i zabranu emitovanja ruskih državnih medija.
Više od stotinu registrovanih lažnih vijesti
Govoreći o ratu dezinformacija u vezi sa ruskom agresijom na Ukrajinu, ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke (Judy Rising Reinke) kazala je da nije riječ o bezazlenim dezinformacijama, već malignim.
Ambasadorka kaže da Rusija ima mašinu za dezinformacije:
"One plivaju medijskim prostorom i cilj im je da proizvedu toliko konfuzije da ih je teško kontrolisati."
Kao jednu od dezinformacija koje su stigle iz Kremlja, ambasadorka ističe tvrdnju Rusije kako Amerikanci u Ukrajinina navodno imaju pogone za proizvodnju biološkog oružja:
"To nije tačno, Rusija ima biološki i hemijski program naoružanja i postoje dokazi za to. Nije tačno da to imaju i SAD."
Redakcije koje čine SeeCheck mrežu portala za provjeru činjenica, od početka invazije Rusije na Ukrajinu do 29. marta, registrovale su 127 lažnih vjesti u regionalnim medijima, na društvenim mrežama i u izjavama zvaničnika.
Kako je EU odgovorila?
Odmah nakon što je Rusija napala Ukrajinu Kremlj je pojačao medijsko plasiranje narativa i dezinformacionih kampanja sa ciljem obmane međunarodne i domaće javnosti, a na šta je Evropska unija reagovala zabranom ruskih državnih medija poput RT i Sputnika.
Sankcijama su se pridružile društvene mreže Fejsbuk (Facebook) i Tviter (Twitter), i platforma Jutjub.
Redakcije koje čine SeeCheck mrežu portala za provjeru činjenica, od početka invazije Rusije na Ukrajinu do 29. marta, registrovale su 127 lažnih vjesti u regionalnim medijima, na društvenim mrežama i u izjavama zvaničnika.
Poslanik Evropskog parlamenta Tonino Picula kaže da sve izraženija problematika dezinformisanja postaje sve opasnija te da je ruski rat dezinformacijama počeo mnogo prije invazije, pričom o navodnoj ugroženosti Rusa u Istočnoj Ukrajini.
Ima li Rusija uspjeha na medijskom polju?
Picula primjećuje da se, kako rat odmiče, Rusija sve više okreće protiv medija i mreža koje je ranije koristila za svoje propagandističke ciljeve:
"Budući da je u dosadašnjem toku rata neuspješan kako u vojnim opearacijama tako i u širenju propagande, Kremlj sada zaustavlja i blokira iste društvene mreže koje je ranije koristio za tu svoju, ja bih je otvoreno nazvao Gebelsovsku promociju."
Kako je pojasnio u pitanju su društvene mreže Fejzbuk, Instagram, Tviter.
I Picula je kao apsurdne odbacio tvrdnje Moskve da Ukrajina i SAD imaju postrojenja za proizvodnju biološkog oružja:
"Plutonij u čaju i novičok u donjem rublju je dokazani modus operandi ruskog režima pa je tako apsurdna tvrdnja Kremlja kako Ukrajina prijeti Rusiji kemijskim oružjem."
Otrovi koje Picula pominje, korišćeni su u trovanju žestokih kritičara ruskog predsjednika Vladimira Putina, Aleksandara Litvinjenka i Alekseja Navaljnog.
Prvi je umro usled trovanja polonijumom 210 dok je Navaljni preživio trovanje nervnim agensom novičokom koji je razvijen u Sovjetskom Savezu.
Obojica su za trovanje optužila Putina a Kremlj je te optužbe odbacio.
Dezinformacije u Crnoj Gori
Iako u Crnoj Gori nema registrovanih redakcija vodećih ruskih medija, to ne umanjuje prisusvo ruske propagande. Preko određenih portala i TV stanica plasiraju se sadržaji koji obiluju dezinformacijama koje su harmonizovane sa narativom zvanične Moskve, piše u poslednjem izvještaju Digitalnog forenzičkog centra (DFC).
Kako u analizi navodi DFC u Crnoj Gori "rusku propagandističku misiju u prvom redu obavljaju portali IN4S i Borba, prepoznati po širenju narativa i dezinformacija".
Programska direktorka Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milica Kovačević ocijenila je da se u Crnoj Gori i regionu politički akteri javno gnušaju dezinformacija, ali da je veoma malo onih koji za njima ne posežu tajno.
Ona ističe da je u Crnoj Gori rasprostranjena mreža dezinformacija:
"U Crnoj Gori imamo svjetski poznate i lokalno aktivne ekstremiste koji neometano obavljaju svoj posao, između ostalog i onaj veoma bitan – destabilizaciju prilika kroz širenje laži", kazala je Kovačević na konferenciji "Mreža dezinformacija: Ukradena demokratija", koju je CDT organizovao u Podgorici.
Odgovorni su i mediji
Mandatar Abazović ne spori odgovornost institucija za nedjelovanje protiv širenja dezinformacija u javnosti ali dio odogovornosti adresira i na medije:
"U Crnoj Gori je lažna vijest postala dominantna. Postoje portali i mediji koji su naklonjeni određenim političkim strukturama, kreiraju mnjenje. Nedostaje profesionalizama."
Od pet crnogorskih televizija četiri u vlasništvu struktura iz Srbije
No, osim vrjednosno, Crna Gora treba i institucionalno da se opredijeli da li će i u praksi ispunjavati obaveze iz procesa pridruživanja EU.
Iako je deklarativno 1. marta podržala sankcije uvedene Rusiji, Vlada Zdravka Krivokapića, kojoj je početkom februara izglasano nepovjerenje, još nije formalizovala odluku o sankcijama, iako Crna Gora spoljnu politiku usklađuje sa Evropskom unijom već deset godina.