Vlada Crne Gore bez odluke o uvođenju sankcija Rusiji
Ni nakon mjesec dana od deklarativne odluke da će uvesti sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, i tako pratiti politiku Evropske Unije (EU), Vlada Crne Gore tu odluku nije usvojila ni na sjednici 31. Marta, potvrđeno je radiju Slobodna Evropa.
Umjesto usvajanja odluke o sprovođenju sankcija prema Rusiji, premijer Zdravko Krivokapić je predložio da se obrazuje "koordinaciono tijelo za praćenje uvođenja i primjene međunarodnih mjera povodom krize u Ukrajini".
Prilikom glasanja, većina ministara u Vladi Crne Gore nije podržala taj predlog ili nisu bili prisutni na sjednici.
Da Vlada neće donijeti odluku o sankcijama Rusiji, ranije danas je najavio potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, koji je kritikovao Krivokapićev predlog o obrazovanju koordinacionog tijela za nadzor sankcija, smatrajući ga nezakonitim.
"Da bi funkcionisalo to tijelo, prvo treba da se donesu sankcije. Nad čime će oni da prave nadzor? Ako se bude ostalo pri onome što je stav premijera i način, Vlada neće donijeti odluku o sankcijama Rusiji", rekao je Abazović i ocijenio da vlada kasni u usvajanju sankcija Rusiji.
"To je dalje blamiranje države u međunarodnom kontekstu", kazao je Abazović novinarima 31.marta.
Podsjetimo, Ministarstvo vanjskih poslova (MVP) je još 1. marta saopštilo da se Crna Gora pridružila sankcijama EU Rusiji, ali se one još uvijek ne primjenjuju jer ih Vlada nije usvojila.
Sankcije se odnose na zamrzavanje sredstava i ekonomskih resursa, zatvaranje vazdušnog prostora za ruske avione, zabranu ruskih vladinih medija, te zamrzavanje imovine određenih pravnih i fizičkih lica.
Komisija za politički sistem Vlade, kojom je predsjedavao potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, usvojila je 15.marta paket sankcija koji se odnose na oko 700 ruskih državljana i ruske finansijske institucije, a koje je prethodno usvojio Savjet Evropske Unije (EU).
Međutim, sjednica Vlade na kojoj su one trebalo da budu usvojene 17. marta je prekinuta nakon svađe premijera Zdravka Krivokapića i ministra vanjskih poslova Đorđa Radulovića, jer je Krivokapić tražio da se MVP zaduži da sprovodi odluke o sankcijama u skladu sa ostalim državnim resorima.
Ministar Radulović se tome usprotivio, navodeći da je riječ o ustavnoj nadležnosti Vlade, te da MVP ne može sprovoditi restriktivne mjere koje nisu u njihovoj nadležnosti.
U prvim reakcijama na ponovno neizglasavanje sankcija Rusiji, poslanik najveće opozicione partije Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić je napisao da je Crna Gora "paralizovana":
"Restlovi vlade nastavljaju da nanose štetu međunarodnom ugledu države, 'opstajemo' kao oaza ruske propagande širenja dezinformacija, a oni koji ćute na agresiju Rusije na Ukrajinu, sebe i dalje zovu evropskim političarima", napisao je Nikolić na Tviteru.
Oglasila se i nevladina organizacija Centar za građansko obrazovanje (CGO).
"Premijer Zdravko Krivokapić je ovim demonstrirao da će do posljednjeg dana svog mandata nastaviti da nanosi ogromnu političku štetu državi Crnoj Gori", objavljeno je na Tviteru CGO.
Pozvali su aktere koji učestvuju u pregovorima o manjiskoj Vladi da što prije formiraju Vladu proevropske orjentacije, čiji će jedan od prvih zadataka biti saniranje posljedica "neodgovornog djelovanja odlazećeg premijera i njegovih ministara", navodi CGO.
Odlazećoj Vladi premijera Zdravka Krivokapića je izglasano nepovjerenje 4. februara. Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je 3. marta predložio čelnika URA i dosadašnjeg potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića za mandatara nove manjinske vlade, o čemu pregovori još traju.
Aktuelnu Krivokapićevu Vladu su početkom decembra 2020.godine izabrali proruski i prosrpski Demokratski front, Demokrate i građanski pokret URA. Oni su zajedno osvojili većinu na parlamentarnim izborima avgusta te godine, čime je nakon tri decenije vlast DPS-a prešla u opoziciju.