Escobar: Kriza u Ukrajini obnavlja interes Europe za Zapadni Balkan
Posebni američki izaslanik za Zapadni Balkan Gabriel Escobar ocijenio je da će kriza u Ukrajini obnoviti europski interes za reformski put zemalja regije prema Europskoj uniji.
"Stvorena je određena razina vizije i jedinstva, posebno među članicama NATO-a, koja je pomogla da shvatimo o čemu se, u stvari, radi. Radi se o europskoj obrani, o obrani demokracije i vrijednosti. Pa tako ja, među svojim europskim partnerima, vidim obnovljeni osjećaj svrhe kada se govori o odnosima sa državama aspiranticama za članstvo. I zato mislim da će se obnoviti napori da se pogura te zemlje da naprave reforme potrebe za punopravno članstvo", procjenjuje Escobar.
Escobar je gostovao na Hrvatsko-američkom forumu u Zagrebu 4. - 5. travnja koji se održava na spomen 30 godina otkako su 7. travnja 1992. godine Sjedinjene Države priznale Hrvatsku.
Osim toga, kriza uzrokovana agresijom na Ukrajinu, dodao je Escobar, obnovila je fokusiranost Europe na to da zemlje kandidati za članstvo u Europskoj uniji proaktivno izraze svoju solidarnost sa europskim vrijednostima.
"To ste vrlo jasno mogli vidjeti kada je Europska unija bila vrlo ustrajna i vrlo uspješna u tome da Srbija glasa u UN-u za rezoluciju koja osuđuje rusku agresiju. To je bilo prvi puta, i to je bio značajan i važan pomak", naglasio je posebni američki izaslanik.
Pohvale Hrvatskoj
Postoje ogromni izazovi u Bosni i Hercegovini, trebalo bi brže napredovati u dijalogu Srbije i Kosova, a Crna Gora, koja je dobar prijatelj Sjedinjenih Država, vrlo je ranjiva ranjima na zloćudne utjecaje, pobrojao je posebni izaslanik.
"Točno, postoje izazovi, ali – riječima Billa Clintona [nekadašnji američki predsjednik] – nema toga što je loše na Zapadnom Balkanu što se ne bi moglo popraviti onime što je dobro na Zapadnom Balkanu", kazao je Escobar.
On vjeruje da će, usprkos svemu, izbori u Bosni i Hercegovini ove godine biti održani.
"Hrvatska je postigla iznimne uspjehe na gospodarskom i vanjskopolitičkom planu, članica je Europske unije i NATO-a, i njena je uloga drugim zemljama regije koje su na tom putu prenijeti tu svijest o postignutim rezultatima", ocijenio je Gabriel Escobar.
Američki državni tajnik Antony Blinken u videoporuci Hrvatskoj kazao je da su "kao članice NATO-a, naše zemlje postojani saveznici".
"Naša obrana je uzajamna. Napad na vas je napad i na nas. Uvijek ćemo vam čuvati leđa", poručio je Blinken.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović je kazao kako su Sjedinjene Države najzaslužnije za hrvatsko članstvo u NATO-u, i da su u ratu devedesetih u Hrvatskoj neizravno, najviše od svih pomogle Hrvatskoj.
Govoreći o ruskom napadu na Ukrajinu kazao je kako ni Ukrajina ni Rusija "nisu baš demokratske", zamjerio je Europi što u ukrajinskoj krizi ne posvećuje dovoljnu pozornost Zapadnom Balkanu, pogotovo Srbiji, Crnoj Gori i Kosovu i njihovoj europskoj perspektivi.
"Idu [Srbija] prema europskim integracijama sporo, nije ti jasno, u stvari, što hoće, a što neće. Međutim, nakon ovih zadnjih događaja i ruske agresije na Ukrajinu, nije li vrijeme da ih pitamo: gospodo, što vi želite? Gdje vi, u stvari, pripadate? Ovo je trenutak da odlučite jeste li dio Zapada, ili se gubite u pomutnjama. Nitko to spomenuo nije! Ta država kao da ne postoji. Boga mi, za nas postoji, i to kao potencijalni prijatelj", poručio je Milanović.
'Kameleonska' politika Srbije
U izjavi u pauzi Foruma Milanović je čestitao srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću i mađarskom premijeru Viktoru Orbanu na izbornim pobjedama na izborima u Srbiji i Mađarskoj 3. travnja.
"Čestitam pobjednicima. Uz sve deformacije demokracije nisam ja taj koji o tome treba odlučivati. To je izbor njihovih građana, i ja im na tom izboru čestitam, ako misle da je to najbolje za njih", poručio je.
On je iznova pozvao Srbiju da se opredijeli je li u aktualnoj krizi uzrokovanoj ruskom agresijom na Ukrajinu uz Zapad ili Rusiju.
"Politika Srbije je kameleonska. Ljubimo Rusiju, a Rusiji smo, u stvari, jedna mala zamrljana fusnota. Srbija je članica NATO-ovog Partnerstva za mir, a ne Varšavskog pakta. Srbija održava vojne vježbe sa Zapadom, puno više nego sa Rusijom. Srbija dobiva vojnu pomoć sa Zapada, a od Rusije kupuje rabljene Mig-ove 29. To je sve jedna fikcija, jedna kolektivna deluzija", poručio je.
Ako se Srbija ne odluči za Zapad, nastavit će se njeno "dalje ekonomsko propadanje".
Prema Milanovićevoj ocjeni, "to je pitanje svih pitanja".
"Ali to nije moj posao. Ja nisam ni do sada docirao kakve će tko razrede imati u Budimpešti, Beogradu i Varšavi, što će učiti djecu... To je njihova stvar. Rasturit ćemo Europsku uniju ako ćemo se previše baviti kozmopolitskim moraliziranjem", dodao je Milanović, komentirajući europsko nezadovoljstvo Orbanovom anti-LGBT politikom i referendumom 3. travnja na kojem je većina Mađara izglasala zabranu bavljenja LGBT temama u mađarskim školama.
Priča i o ukidanju viza za hrvatske državljane
Na Forumu je govorila i zamjenica ministrice za međunarodnu trgovinu Sjedinjenih Država Marisa Lago.
Marisu Lago i Gabriela Escobara je primio i hrvatski premijer Andrej Plenković.
Sastanak sa zamjenicom ministrice Lago nastavak je razgovora Plenkovića s ministricom trgovine Sjedinjenih Država Ginom Raimondo pred mjesec dana na EXPO-u u Dubaiju.
Prema priopćenju iz premijerovog ureda, razgovarali su o smanjenju energetske ovisnosti, kao i bilateralnoj suradnji, poticanju investicija, daljnjem povećanju trgovinske razmjene te okončanju pregovora o sklapanju Ugovora o dvostrukom oporezivanju između Hrvatske i SAD-a.
Dotaknuli su se i ukidanja viza za hrvatske državljane, što je snažan signal partnerstva i intenziviranja odnosa sa SAD-om te otvaranje prostora za jačanje gospodarskih odnosa.
"Predsjednik Vlade Plenković istaknuo je da je u okolnostima ruske invazije na Ukrajinu, kojom se ugrožava međunarodni mir i sigurnost, posebno važno jačati jedinstvo transatlantskih partnera, EU-a i SAD-a, te nastaviti pomagati Ukrajini, koja je žrtva agresije", navodi se u priopćenju.
S posebnim izaslanikom Escobarom predsjednik Vlade razgovarao je o situaciji u BiH te važnosti što skorijeg postizanja dogovora političkih stranaka u BiH o Izbornom zakonu.
"Plenković je poručio da dogovor o Izbornom zakonu treba biti utemeljen na poštivanju jednakopravnosti i legitimne zastupljenosti sva tri konstitutivna naroda u BiH te stvoriti podlogu za bolje funkcioniranje BiH. Dodao je da je Hrvatska najsnažniji podupiratelj i zagovornik BiH na europskoj razini", zaključuje se u propćenju.