Zakazana sjednica Skupštine RS-a, Dodik traži zaštitu vitalnih interesa
Kolegijum Narodne skupštine bh. entiteta Republika Srpska (RS), nakon zasjedanja u petak, 8. aprila, zakazao je posebnu sjednicu Skupštine koja bi trebala biti održana u ponedjeljak, 11. aprila. Posebnu sjednicu zatražio je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Milorad Dodik zbog odluka Predsjedništva BiH usvojenih bez konsenzusa.
Denis Šulić, potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, kazao je novinarima da će biti razmatrana tačka dnevnog reda koja sadrži pet odluka Predsjedništva BiH.
Riječ je o odlukama usvojenim bez konsenzusa na sjednici Predsjedništva BiH 31. marta, koje su sporne za Dodika jer ih smatra štetnim po vitalne interese RS-a.
Dvije tačke tiču se Centralne izborne komisije (CIK) BiH, a radi se o odobravanju zaključivanja memoranduma o razumijevanju u vezi sa izbornom saradnjom između CIK-a BiH i Državne izborne kancelarije Mađarske.
Ostale tri tačke vezane su za ocjenjivanje pismenosti đaka u školama u BiH. Riječ je odluci o odobravanju zaključivanja sporazuma o učešću BiH u međunarodnom istraživanju o učenju i podučavanju, te odluci o odobravanju zaključivanja sporazuma o učešću BiH u međunarodnom istraživanju trendova u znanju matematike i prirodnih nauka.
Dodik je ranije zatražio posebnu sjednicu Narodne skupštine povodom spomenutih odluka Predsjedništva BiH, proglasivši ih štetnim po vitalne interese Srpske.
Šta je vitalni interes?
Članom V Ustava BiH definisano je da se odluke u Predsjedništvu BiH donose u pravilu konsenzusom. Odluke mogu biti usvojene i glasovima dva člana, ukoliko svi pokušaji da se postigne konsenzus ne uspiju.
Član Predsjedništva BiH koji se ne slaže sa odlukom može odluku Predsjedništva proglasiti destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju sa koje je izabran, pod uslovom da to učini u roku od tri dana po njenom usvajanju.
"Takva odluka će biti odmah upućena Narodnoj skupštini Republike Srpske, ukoliko je tu izjavu dao član sa te teritorije, bošnjačkim delegatima u Domu naroda Federacije BiH, ukoliko je tu izjavu dao bošnjački član, ili hrvatskim delegatima u istom tijelu, ukoliko je tu izjavu dao hrvatski član. Ukoliko takav proglas bude potvrđen dvotrećinskom većinom glasova u roku od 10 dana po upućivanju, osporavana odluka Predsjedništva neće imati učinka", navodi se u Ustavu BiH.