Opet dvije komemoracije u Jasenovcu

Ocjena umirovljenog brigadira (pukovnika) Matka Raosa kako "bez 10. travnja 1941., datuma kada je osnovana kvislinška Nezavisna država Hrvatska (NDH), ne bi bilo ni današnje Hrvatske, osudili su jednako premijer i Ministarstvo hrvatskih branitelja i opozicija.

On je to kazao na proslavi godišnjice osnivanja 9. bojne (bataljuna) Hrvatskih obrambenih snaga (HOS), nekadašnje postrojbe stranačke milicije Hrvatske stranke prava (HSP) u ratu početkom devedesetih. Oni su ratovali sa ustaškim pozdravom u svom grbu i na rukavu uniforme.

Inače, hrvatske vlasti su 1992. raspustile HOS i njene postrojbe uklopile u Hrvatsku vojsku, uz obavezu skidanja ranijih oznaka. Međutim, pripadnici 9. bojne HOS-a dan-danas na svečana događanja i komemoracije dolaze u crnim odorama, sa ustaškim pozdravom na rukavu, i obavezno izvikujući ustaški pozdrav.

Iako je Raosova izjava naišla na unisonu osudu, podsjetila je ponovno na neriješeni problem koji je na stolu već gotovo dvije godine, o upotrebi ustaškog pozdrava "Za dom spremni".

Zbog odbijanja vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) da prihvati prijedlog predstavnika naroda žrtava fašizma- Židova, Srba, Roma i Hrvata antifašista da se u Kazneni zakon ugradi snažniju zabranu ustaškog pozdrava "Za dom spremni", predstavnici židovske zajednice neće ove godine sudjelovati na službenom obilježavanju proboja jasenovačkih logoraša 22. travnja. Oni će to učiniti 28. travnja, kada se obilježava Međunarodni dan sjećanja na holokaust Jom hašoa.

Nezadovoljstvo židovskih institucija i antifašista

Predsjednik Židovske općine Zagreb i Koordinacije židovskih općina Republike Hrvatske Ognjen Kraus u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE) ne krije razočaranje, ali ne planira odustati od izmjene zakona.

"Još nisam odustao od naših pokušaja. Sve je to stvar nedonošenja zakona. To je svakome pametnom jasno i – dosta! O svemu odlučuje gospodin premijer. Njemu se to ne da, neće, ima svoje razloge, prema tome – o čemu ćemo razgovarati", retorički se zapitao Kraus.

Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske i predsjednik Savjeta Spomen-područja Jasenovac Franjo Habulin kaže za RSE da je Kraus "s pravom ljut i razočaran". Ni on sam, kaže, nije zadovoljan, jer su Kraus i on u bliskoj koordinaciji "gurali" ubacivanje zabrane ustaškog pozdrava i njegovog tretiranja kao kaznenog, a ne kao prekršajnog djela u Kazneni zakon.

Međutim, premijer Andrej Plenković je 11. travnja na pitanje o zakonskom sankcioniranju ustaškog pozdrava još jednom ponovio svoj početni stav kako je on "već danas suprotan Ustavu i zakonu, stvar je samo kako se to primjenjuje od strane pojedinih sudova.

"Na Vrhovnom sudu je da ujednačava praksu", poručio je Plenković.

Habulin tu vidi ne jedan, nego tri problema.

"Kao prvo, tu je neujednačeno postupanje policije. Drugo je neujednačena sudska praksa, i treće – da su određene stvari koje bi trebale biti kazneno djelo svrstali u prekršaje – to je još jedna bedastoća", ocjenjuje Habulin.

Hrvatska je na nasilje nad ženama odgovorila među ostalim prebacivanjem tih djela iz prekršajne u kaznenu sferu, i rezultati su jako dobri. Ne bi li trebalo nešto slično napraviti i kod ustaškog pozdrava i isticanja ustaškog znakovlja?

Antifašizam je ustavna kategorija, podsjeća Habulin.

"Onda kršenje Ustava Republike Hrvatske definitivno spada ne pod prekršaje, nego među kaznena djela“, jasan je Habulin.

Srpsko narodno vijeće još nema stav

Saborski zastupnik romske, židovske i još 10 manjina Veljko Kajtazi također se založio za zakonsku zabranu ustaškog pozdrava na način kako je to sa nacističkim obilježjima riješeno u Njemačkoj ili Austriji.

Predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) i Srpskog narodnog vijeća (SNV) Milorad Pupovac kazao je novinarima 11. travnja da će tijela SNV sljedećih dana odlučiti hoće li biti na službenoj komemoraciji 22. travnja. Za upite RSE dan kasnije nije bio dostupan.

Vezano za napore da se Kaznenim zakonom zabrani ustaško znakovlje rekao je da postoje različiti načini kako se može izaći na kraj s tim problemom našeg društva. Brine ih, kazao je, što ne razgovaraju ni o tim različitim načinima.

Kako je naveo, pokušali su učiniti sve da se ipak razgovara i da njihove kolege iz Koordinacije židovskih općina ne zauzmu takav stav, ali zasad nisu postigli rezultat.

Korištenje ustaškog pozdrava kažnjivo je po odredbama hrvatskih zakona i po Ustavu. Međutim, pomutnju je unijela presuda Visokog prekršajnog suda iz 2019. godine, kojom je potvrđena oslobađajuća presuda nižeg prekršajnog suda u Šibeniku pjevaču Marku Perkoviću Thompsonu za izvikivanje ustaškog pozdrava na početku pjesme “Čavoglave”.

Liga antifašista inicirala je da se protiv te presude pokrene zahtjev za zaštitu zakonitosti, ali je Državno odvjetništvo, koje to može pokrenuti kao stranka u postupku, 12. veljače 2021. godine odbilo njihov prijedlog.

Također, splitska policija je 2018. godine kazala kako neće prijaviti recentni slučaj izvikivanja ustaškog pozdrava, s obrazloženjem da će ih sud tako i tako osloboditi.

Dodatnu je pomutnju unijelo i mišljenje Vijeća za suočavanje s prošlošću, što ga je u svibnju 2017. osnovao premijer Andrej Plenković, i koje je sljedeće godine donijelo preporuku kako su ustaški pozdrav i znakovlje i dalje zabranjeni i kažnjivi, osim iznimno na komemoracijama poginulim pripadnicima stranačke milicije HOS.

Problem s komemoracijama

Od 2016. do 2019. godine predstavnici Srba, Roma i Hrvata – antifašista nisu sudjelovali na službenim komemoracijama proboja jasenovačkih logoraša koje se redovito održavaju potkraj travnja, dok su predstavnici Roma sudjelovali i na službenim i na paralelnim manifestacijama.

Pred 2 godine održana je zajednička komemoracija, ali bez govora, a sljedeće 2021. godine sva su izaslanstva došla u istom danu, ali – navodno zbog epidemiološke situacije – u različitim terminima.

I ranijih godina i tada razlog nesudjelovanja predstavnika manjina u službenoj komemoraciji je bio odnos službene hrvatske politike prema pojavama veličanja ustaštva i NDH: od izjava bivše predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, preko odbijanja da se strože sankcionira korištenje ustaškog pozdrava do napada na manjine sadašnjeg predsjednika Zorana Milanovića.

Komemoracija u Jasenovcu održava se redovito svake godine u travnju, na spomen proboja preostalih logoraša muškog dijela logora, koji su 22. travnja 1945. godine, na vijest da su dan ranije ustaše pobile sve logorašice iz ženskog dijela logora, pod vodstvom sekretara partijske organizacije u logoru Ante Bakotića krenuli u proboj. Od nešto manje od tisuću preživjelo ih je devedesetak, koji su se pridružili partizanskim jedinicama koje su oslobađale zemlju.

U nešto manje od četiri godine postojanja jasenovačkog logora u njemu je, prema poimeničnom popisu što ga je sastavilo Spomen-područje Jasenovac, ubijeno ili umrlo od bolesti, zlostavljanja i neljudskih uvjeta života 83.145 ljudi (od toga preko pola – Srbi) , a ukupan broj žrtava mogao bi se prema procjenama popeti do 100.000 – Srba, Roma, Židova i Hrvata antifašista.

U međuvremenu, Gradsko vijeće Slavonskog Broda je na sjednici 11. travnja preimenovalo tamošnju Ulicu Mile Budaka, ustaškog ministra koji je osuđen na smrt kao ratni zločinac - dio u Ulicu Petra Stipetića, a dio u Ulicu 108. brigade.

Po Budaku je početkom devedesetih je nazvano dvadesetak ulica u Hrvatskoj, a sada ih je ostalo osam – u Vinkovcima, u naselju Drage nedaleko Pakoštana, u Pagu, Sisku, Pleternici, Jasenicama, Lovincu, i u naselju Rušćica u maloj slavonskoj općini Klakar.