Negativne ocjene Stejt departmenta za odlazeću Vladu Crne Gore

Vlada Zdravka Krivokapića, koja je zamijenila trodecenijsku vlast Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, nastavila je stare trendove u praksi zapošljavanja, zasnovanog na ličnim i partijskim vezama, ocijenjeno je u Izvještaju Stejt departmenta (SD) o stanju ljudskih prava, objavljenom 13. aprila.

Stejt dipartment: Korupcija, cenzura i nasilje nad manjinama na Zapadnom Balkanu

"Javnost smatra da je korupcija u praksi zapošljavanja zasnovana na ličnim ili političkim vezama, endemska u Vladi kao i na drugim mjestima u javnom sektoru, na lokalnom i nacionalnom nivou. Naročito kada je riječ o zdravstvenoj zaštiti, visokom obrazovanju, pravosuđu, carini, političkim strankama, policiji, oružanim snagama, urbanizmu, građevinskoj industriji i zapošljavanju", piše u Izvještaju.

To je prvi Izvještaj SD-a u kojem se ocjenjuje učinak rada Vlade Zdravka Krivokapića koja je formirana početkom decembra 2020. godine glasovima Demokratskog fronta, Demokrata i Građanskog pokreta URA.

Tada je formiranje nove Vlade i mirnu tranziciju vlasti podržala međunarodna zajednica, Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i Velika Britanija.

Vladi premijera Zdravka Krivokapića, koju su izglasali prosrpski i proruski Demokratski front, Demokrate i pokret URA, izglasano je nepovjerenje 4. februara.

Lider pokreta URA, koja je inicirala smjenu Vlade, vicepremijer Dritan Abazović dobio je od crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića mandat za sastav nove vlade. Ti pregovori još traju, a novu Vladu treba da podrže opozicione partije uključujući i Đukanovićevu DPS, čemu se protive DF i Demokrate.

Civilni sektor saglasan sa ocjenama SD-a

Izvještaj Stejt departmenta o stanju ljudskih prava, u kojem se konstatuje da su pravosuđe, sloboda izražavanja, korupcija i nekažnjivost glavni problemi trebalo bi da zabrine svakoga u Crnoj Gori, ocijenjeno je iz nevladine organizacije Građanska alijansa (GA).

"Iznenađujuće je da Vlada, koja je došla na talasu nezadovoljstva prethodnom, nije uradila ništa po pitanjima koja prethodna vlada nije riješila. Državna administracija i dalje nije reformisana, što se može postići profesionalizacijom i depolitizacijom uprave, transparentnim izborima za funkcije u javnoj upravi”, kazali su iz GA.

Milica Zindović iz Centra za građansko obrazovanje kaže za Radio Slobodna Evropa da su ocjene SD-a na fonu ocjena nevladinog sektora i podsjeća na njihovo istraživanje o percepciji učinaka Krivokapićeve Vlade.

"U kojem je jedna trećina građana stanje ocijenila gorim u odnosu na prethodnu vlast, trećina istim, dok je veoma mali procenat rekao da je stanje bolje. To je jedan od indikatora koji potvrđuje da se nova Vlada nije izborila sa korupcijom. Nova Vlada nije učinila ništa da raskrsti sa praksama koje su bile prisutne tokom prethodne Vlade", navela je Zindović.

Partije unutar tri vladajuće koalicije u Crnoj Gori nakon stupanja na funkciju raspodijelile su, shodno partijskim kvotama, čelne funkcije u državnim kompanijama, agencijama, ustanovama.

Najvidljivije partijsko zapošljavanje bilo je u prosvjeti, energetskom sektoru...

Tokom 2021. godine otkaz je dobio gotovo kompletan rukovodeći kadar u školstvu. Smijenjeno je oko 500 direktora i pomoćnika u školama i vrtićima, izabranih u vrijeme DPS vlasti. Na njihovo mjesto postavljeni kadrovi bliskoj novoj vlasti.

Brojna partijska zapošljavanja dovela su i do prebukiranja administracije.

Prema podacima Ministarstva kapitalnih investicija iz novembra 2021. državne kompanije Crnogorski elektrodistributivni sistem ima 18 odsto više zaposlenih u odnosu na prošlu godinu, Elektroprivreda Crne Gore 14, a Rudnik uglja 24 procenata više, što znači da je skoro svaki četvrti radnik novozaposlen.

Tročlana koalicija je u vrijeme opozicionog djelovanja oštro kritikovala DPS zbog stranačkog zapošljavanja i zalagala se za depolitizaciju institucija.

Da se zaustavi stara praksa partijskog zapošljavanja i da se depolitizuje javna administracija bili su apeli i Evropske komisije kroz godišnje izvještaje o napretku.

I Fridom haus (Freedom house) je krajem februara konstatovao da "nova vlast nije zaustavila praksu klijentelizma, čime je ozbiljno podrila planiranu depolitizaciju i profesionalizaciju javne uprave i stvaranje proklamovanog meritokratskog sistema".

I pitanja nekažnjivosti za kriminal u fokusu

Milan Radović iz GA je poručio da treba da budu procesuirani svi koji su pomogli da se osuđeni za korupciju kriju i izbjegavaju pravdu.

On je rekao da je dobro što je korupcija visoko na agendi američke administracije, navodeći primjer poslednjih sankcija američkog SD i Ministarstva finansije.

"Ne čudi nas što je stavljanje (Svetozara) Marovića na crnu listu učinjeno uoči objavljivanja izvještaja. To može biti nagovještaj da će se na toj listi naći još osoba iz Crne Gore. Ali, domaći zadatak u pogledu njihovog procesuiranja moraju da urade naši državni organi", istakao je Radović.

I Zindović je saglasna da je Vlada Krivokapića učinila "zaista slabe napore bilo da identifikuje, goni ili kazni zvaničnike koji su kršili zakone".

Izvještaj se bavio i ustoličenjem mitropolita Joanikija

Izvještaj SD-a bavio se incidentima na Cetinju, tokom ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve Joanikija koje je dovelo do političke krize unutar same vlade, a što je rezultiralo izglasavanjem nepovjerenja.

U Izvještaju se ukazuje i da je tokom ustoličenja 5. septembra policija koristila disproporcionalnu silu protiv demonstranata, "uključujući suzavac i šok bombe, izvan dozvoljenih sredstava za kontrolu okupljenih".

"Bilo je nepotvrđenih izvještaja o tome da je policija koristila gumene metke", navodi Stejt department.

Naime, uoči i tokom ustoličenja mitropolita SPC Joanikija, u Cetinjskom manastiru, došlo je do protesta građana i blokade puteva, koje je policija razbila prekomjernom upotrebom suzavca kako bi omogućila ustoličenje. U sukobima je povrijeđeno 60 osoba.

Do danas za prekomjernu upotrebu sile nije inicirana ničija odgovornost, dok se procesi protiv tridesetak učesnika demonstracija i dalje vode.

Inače, glavne zamjerke Crnoj Gori u Izvještaju američkog Stejt departmenta o stanju ljudskih prava odnose se na pravosuđe, slobodu izražavanja, korupciju i nekažnjivost.

Dodaje se i da je Vlada generalno poštovala slobodu izražavanja, ali da medijsku scenu i dalje karakterišu neriješeni napadi na novinare, političko miješanje u izvještavanje javnog servisa, politički pristrasno izvještavanje i priliv sadržaja koji izazivaju etničke podjele i dezinformacija iz srpskih medija.

Izvještaj o ljudskim pravima američki Stejt department objavljuje poslednjih 46 godina i dokument je koji obuhvata procjenu stanja međunarodno priznatih pojedinačnih, građanskih, političkih i radničkih prava.