Moguće globalne ekonomske posljedice zbog kineskih mjera za Covid-19
Gotovo 400 miliona ljudi u 45 gradova u Kini je pod potpunim ili djelomičnim zatvaranjem u sklopu stroge kineske politike nulte stope COVID-a 19.
Oni zajedno predstavljaju 40 posto ili 7,2 biliona dolara godišnjeg bruto domaćeg proizvoda (BDP) za drugu najveću ekonomiju na svijetu, podaci su Nomura Holdingsa, piše CNN.
Analitičari upozoravaju da investitori na pravi način ne procjenjuju koliko ozbiljne globalne ekonomske posljedice mogu biti zbog ovih produženih mjera izolacije.
"Globalna tržišta možda još uvijek potcjenjuju uticaj, jer je velika pažnja i dalje usmjerena na rusko-ukrajinski rat i povećanje stope američkih Federalnih rezervi", napisao je Lu Ting, glavni ekonomista Nomura Holdingsa u prošlosedmičnoj bilješci.
Najalarmantnije je zatvaranje na neodređeno u Šangaju, gradu od 25 miliona stanovnika i jednom od najvećih kineskih proizvodnih i izvoznih centara.
Tamošnji karantin doveo je do nestašice hrane, nemogućnosti pristupa medicinskoj njezi, pa čak i prijavljenih ubistava kućnih ljubimaca. Mjere izolacije ostavile su najveću luku na svijetu bez radnika.
Luka Šangaj, koja je 2021. godine obradila više od 20 posto kineskog teretnog saobraćaja, u suštini je u zastoju. Zalihe hrane zaglavljene su u transportnim kontejnerima i bez pristupa hlađenju trunu.
Produženi prekidi u kineskoj proizvodnji i transportu mogli bi pomoći da se ubrza ključna inicijativa iz administracije američkog predsjednika Joea Bidena, koja ima za cilj smanjenje američke zavisnosti o kineskim proizvodima i lancima snabdijevanja.
Američki ekonomski čelnici vjeruju da je razdvajanje ekonomija već u toku. Suosnivač Oaktreea, Howard Marks, napisao je krajem marta da se "klatno [okrenulo] natrag prema lokalnom izvoru" i dalje od globalizacije.
Predsjednik Blackrocka Larry Fink ponovio je taj stav u pismu dioničarima kompanije. "Ruska invazija na Ukrajinu", napisao je, "stavila je tačku na globalizaciju koju smo iskusili u posljednje tri decenije".
Trećina Kine je, u međuvremenu, u karantinu, a njena ekonomija pati, podsjeća CNN.
Nedavni odgovor Kine na pandemiju COVID-a 19 vjerovatno će mjesečno koštati najmanje 46 milijardi dolara izgubljene ekonomske proizvodnje, ili 3,1 posto BDP-a, navodi su u istraživanju univerziteta u Hong Kongu.
Analitičari više ne vjeruju da je cilj Kine za tekuću godinu - od 5,5 posto ekonomskog rasta, što je najmanje ambiciozni cilj zemlje u posljednje tri decenije - realističan.
Svjetska banka je revidirala svoje procjene o kineskom ekonomskom rastu ove sedmice na pet posto, ali je napomenula da bi, ako se njena restriktivna politika nastavi, taj rast mogao pasti na četiri posto.
Ekonomski tereti dolaze u politički nesigurnom trenutku. Ove jeseni će kineski predsjednik Xi Jinping podnijeti peticiju za treći mandat kao lider nacije, prekinuvši tradiciju od maksimalna dva predsjednička mandata.