Ukrajina kaže da se napad na željezaru Azovstal nastavlja
Ukrajina poriče da je sa Rusijom postignut sporazum o formiranju humanitarnog koridora kako bi se civilima omogućilo da pobjegnu iz čeličane u opkoljenom lučkom gradu Mariupolju. Ukrajinsko ministarstvo odbrane kaže da je Rusija nastavila napadati Azovstal tvornicu i 25. aprila.
Potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk rekla je da je ruska najava o humanitarnom koridoru za civile da napuste čeličanu Azovstal u Mariupolju najavljena jednostrano i da ne postoji.
"Izjavljujem službeno i javno: nažalost, danas nema sporazuma o humanitarnim koridorima iz Azovstala", rekla je Vereshchuk. Koridor koji je Rusija objavila "ne pruža sigurnost, pa stoga, zapravo, nije humanitarni koridor", rekla je ona na Telegramu.
Također je zamolila glavnog tajnika UN-a Antonija Gutteresa da "inicira i garantuje” koridor za civile kako bi pobjegli iz kompleksa Azovstal uz prisustvo predstavnika Ujedinjenih naroda i Crvenog križa. Guterres bi ove sedmice trebao održati razgovore u Rusiji i Ukrajini.
Ubrzo nakon toga pomoćnik predsjednika Volodimira Zelenskog rekao je da ruske snage napadaju čeličanu.
"Neprijatelj nastavlja napadati našu odbranu u području tvornice Azovstal koristeći avione, topništvo... pucajući tenkovima i pokušavajući napredovati s jurišnim skupinama, kršeći zapovijed vlastitog vrhovnog zapovjednika", rekao je Oleksij Arestovič, misleći na prošlosedmičnu izjavu Vladimira Putina da nema potrebe napadati na tvornicu.
Prostrani čelični kompleks ostao je posljednji bedem ukrajinskog otpora u strateškom lučkom gradu na Azovskom moru.
Ukrajinski dužnosnici rekli su da se u labirintu podzemnih tunela tamo sklonilo do hiljadu civila. Oni su više puta pozivali Rusiju da im ponudi siguran izlazak, ali prethodni pokušaji organiziranja evakuacije više puta su bili neuspješni.
Rusija je također pogodila mete daleko od prvog fronta u očitom pokušaju da uspori ukrajinske napore da premjeste zalihe ka istoku.
Oleksandr Kamišin, šef državnih ukrajinskih željeznica, rekao je da je pet željezničkih objekata u središnjoj i zapadnoj Ukrajini pogođeno. U to je uključen i raketni napad u blizini Lviva.
"Ruske trupe nastavljaju sistematski uništavati željezničku infrastrukturu. Jutros, u roku od sat vremena, pet željezničkih postaja u središnjoj i zapadnoj Ukrajini našlo se pod vatrom", rekao je Kamišin na Telegramu.
U međuvremenu, Rusija je lansirala rakete na dva grada u ukrajinskoj središnjoj regiji Vinica, uzrokujući neutvrđen broj smrtnih slučajeva i ozljeda, izvijestio je regionalni guverner Serhiy Borzov.
Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je kako je njegova vojska raketama dugog dometa pogodila ukrajinsku rafineriju nafte Kremenčuk i pogodila vojna postrojenja u Ukrajini. Međutim, izjava Rusije nije mogla biti nezavisno potvrđena.
Guverner ukrajinske regije Poltava rekao je da je rafinerija u Kremenčuku u blizini rijeke Dnjepar uništena ranije ovog mjeseca.
Na sjeveru Ukrajine na ruskoj strani granice izbio je požar u naftnom postrojenju. Neposredan uzrok požara u spremnicima za skladištenje nafte nije naveden.
Sateliti NASA-e koji prate požare pokazali su da nešto gori na koordinatama koje su odgovarale objektu Rosnefta nekih 110 kilometara sjeverno od ukrajinske granice. Moskva je prethodno okrivila Ukrajinu za napade na rusku regiju Brjansk, koja graniči s Ukrajinom.
Događaji su uslijedili dan nakon što su američki državni sekretar Antony Blinken i ministar obrane Lloyd Austin posjetili Kijev i najavili više od 700 milijuna dolara dodatne direktne i nedirektne vojne pomoći. Otprilike polovica novca ići će Ukrajini, a ostatak će se podijeliti među članice NATO-a i druge regionalne saveznike.
Osim toga, Washington će Kijevu prodati municiju u vrijednosti od 165 miliona dolara, tvrde američki dužnosnici koji su se sastali sa Zelenskim.
Nakon putovanja, koje je potvrđeno tek nakon što su njih dvojica napustili ukrajinski teritorij, Blinken je rekao da Rusija ne uspijeva u svojim ratnim ciljevima i da "Ukrajina uspijeva", dok je Austin rekao da Sjedinjene Države vjeruju da Ukrajina može dobiti rat s Rusijom ako ima “pravu opremu".
Sjedinjene Države poslale su oko četiri milijarde dolara vojne pomoći otkako je prošle godine započeo mandat predsjednika Joea Bidena, a već su prošle sedmice najavile novi paket pomoći od 800 miliona dolara.
Bijela kuća je 25. aprila saopštila da Biden planira imenovati sadašnju američku ambasadoricu u Slovačkoj Bridget Brink za novu ambasadoricu u Kijevu, mjesto koje je službeno prazno od 2019. godine.