Izborom predsjednice deblokirana Skupština Crne Gore
Za predsjednicu crnogorske Skupštine izabrana je Danijela Đurović iz prosrpske Socijalističke narodne partije (SNP) čime je omogućena deblokada parlamenta koja traje skoro tri mjeseca.
Ovo je drugi put u istoriji crnogorskog parlamentarizma da je na čelo Skupštine Crne Gore izabrana žena.
Obraćajući se poslanicima nakon položene zakletve, Đurović je ocijenila da preuzima čelo parlamenta u izuzetno zahtjevnom i opterećujućem trenutku za Crnu Goru. Pozvala je i vlast i opoziciju da rade zajedno u cilju interesa cjelokupnog crnogorskog društva.
"Standard građana ugrožen je regionalnim i svjetskim dešavanjima, a naša obaveza je da zajedno sa Vladom ponudimo najbolja rješenja. Iako je naš ultimativni cilj članstvo u EU, naš suštinski prioritet mora biti pravna sigurnost i bezbjednost građana", rekla je Đurović.
Nova predsjednica saopštila je da će Crna Gora nastaviti evroatlantski put poštujući međunarodno preuzete obaveze.
Za njen izbor glasalo je 45 od 81 poslanika koliko ih ima u crnogorskom parlamentu i to 16 poslanika partija koje će ući u manjinsku Vladu Dritana Abazovića i 29 poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.
Rezerve na izbor Đurović imale su opozicione Socijaldemokrate koji su ukazali da će, u Crnoj Gori članici NATO-a, na čelu Skupštine biti predstavnica anti-NATO profilacije.
Oni su naveli da i SNP, partija kojoj pripada Đurović, nije osudila agresiju na Ukrajinu, ni podržala Rezoluciju o Srebrenici, niti glasala za obaranje prethodne Vlade Zdravka Krivokapića, te da ne priznaje crnogorsku naciju.
Poslanici SNP su odbacili ove navode, tvrdeći za sebe da su građanska partija.
Očekuje se da ova skupštinska većina, nakon izbora predsjednice, u nastavku sjednice izabere i novu manjinsku Vladu Crne Gore.
Sjednici parlamenta nijesu prisustvovati poslanički klubovi Demokratskog fronta i Demokrata, koji se protive izboru nove Vlade.
Oni su sa Abazovićevim pokretom URA i SNP-om činili vlast od avgustovskih izbora 2020.godine, kada su nakon tri decenije poslali Đukanovićev DPS u opoziciju. Godinu i po nakon izbora, usljed političkih razmimoilaženja, koalicija se faktički raspala, a Vladi Zdravka Krivokapić, koju su izabrali izglasano je nepovjerenje.
Nakon toga mandat za sastav nove Vlade Đukanović je dao lideru URA Dritanu Abazoviću.
Paralelno sa pregovorima o novoj Vladi trajala je i blokada parlamenta u kojoj Abazovićeva Vlada treba da bude izabrana.
Funkcioner prosrpskog Demokratskog fronta Strahinja Bulajić, koji je nakon smjene ranijeg predsjednika Skupštine Alekse Bečića preuzeo predsjedavanje, odbijao je skoro tri mjeseca da zakaže sjednicu kako bi spriječio da nova skupštinska većina izabere novu vladu bez učešća njegove partije.
Bulajić je odbio da zakaže sjednicu i 3. marta, kada je trebalo da se raspravlja o novom predsjedniku Parlamenta iako po Ustavu redovno zasijedanje Skupštine počinje prvog radnog dana marta.
Bulajić je 20. aprila podnio ostavku.
No kako poslovnik Skupštine propisuje da sjednicu može sazvati samo predsjednik odnosno predsjedavajući 46 poslanika nove parlamentarne većine je kako bi odblokirali parlament i izabrala Vladu, sazvalo sjednicu Skupštine. Iako to ni jedan zakon i poslovnik ne predviđaju oni su iskoristili činjenicu da ne postoji zakonska zabrana da to učine.
Poslednja sjednica parlamenta održana je 7. februara kada je smijenjen njen predsjednik Aleksa Bečić, lider Demokrata.
Blokada parlamenta onemogućila je usvajanje preko 100 zakona koji treba da prođu skupštinsku proceduru.
Novu parlamentarnu većinu u Crnoj Gori čine partije koje participiraju u manjinskoj Vladi, Građanski pokret URA, prosrpska Socijalistička narodna partija, Socijaldemokratska partija i nacionalne stranke Albanaca, Bošnjaka i Hrvata koje imaju ukupno 16 poslanika, i 30 poslanika Đukanovićeve Demokratske partije socijalista koji nemaju predstavnike u Vladi ali im obezbjeđuju parlamentarnu podršku.
Nova Vlada će se izabrati skoro tri mjeseca nakon što je Vladi premijera Zdravka Krivokapića Skupština izglasala nepovjerenje 4. februara.