Očekuje se manji rast ekonomija Zapadnog Balkana zbog rata u Ukrajini
Projekcija za rast bruto društvenog proizvoda (BDP) u 2022. godini za šest ekonomija Zapadnog Balkana je smanjena sa 4,1% na 3,1%, navodi se u redovnom polugodišnjem izvještaju Svjetske banke za ovaj region.
Ekonomije Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije su uprkos značajnom oporavku nakon pandemije sada pred novim izazovom, zbog invazije Rusije na Ukrajinu.
"Rat u Ukrajini je šokirao cijelu regiju, naročito kroz povišene cijene energenata i hrane. Ovaj sukob je poremetio tokove investicija i spoljne trgovine, te doveo oporavak u pitanje", navodi se u izvještaju objavljenom 4. maja.
Ističe se da će "inflacija dodatno rasti, zbog porasta cijene hrane i energenata, a da će smanjen izvoz, poremećaji u lancima snabdijevanja i umanjen prihod od turizma vjerovatno voditi smanjenju rasta".
Navodi se da je ukupna proizvodnja prevazišla nivo prije pandemije, ali odgovor na COVID-19 je rezultirao višim javnim dugom, te je ostavio trajne ožiljke na šest ekonomija. Ipak, naglašava se da je zabilježen veliki skok tokom prošle godine.
"Rast BDP-a na Zapadnom Balkanu je 2021. dosegao 7,4%, nakon smanjenja od 3,2% u 2020. godini. BDP bi tokom 2022. trebalo da pređe nivo prije pandemije", ocjenjuju iz Svjetske banke.
Izvoz je porastao za 39,2% a izvoz za 29% u 2021, dok je potražnja za radnicima smanjila procenat siromašnih, koji je opao za 2,9% u prošloj godini, preokrenuvši porast od 1,4% iz 2020. godine.
Snažan rast u 2021. godini je rezultiro sa 227.300 novih radnih mjesta na Zapadnom Balkanu. Velika domaća i spoljna potražnja, zajedno sa nastavkom aktivnosti u turizmu i građevinskom sektoru, pomogao je u usponu zaposlenosti do 45,8% - što je istorijski maksimum za radnu populaciju.
Prosječan deficit se smanjio za četiri odsto BDP-a u odnosu na 2020. godinu, a javni dug je pao na 56,5 odsto BDP-a u 2021. godini, prema podacima Svjetske banke.
Inflacija je u porastu, jer je ojačan globalni rast od sredine 2020. stvorio pritisak na cijene roba i njihovih pošiljki, te se ta "uvezena" inflacija osjetila na cijelom Zapadnom Balkanu.
Apostrofiraju da su strukturalne reforme potrebne svim ekonomijama.
"Zbog ograničenog fiskalnog prostora, države će trebati da pažljivu odmjere troškove i koristi bilo kakve nove potrošnje, kao odgovora na više cijene energenata i hrane – a ranjiva domaćinstva bi trebalo da budu prioritet. Potencijalni rast je ograničen potrebom za reformama, koje bi povećale produktivnost i pojačale konkurentnost. One bi takođe olakšale investiranje u ljudski kapital te ojačale upravljanje", ističe se u saopštenju.
Finansijska stabilnost je i dalje čvrsta zbog mjera podrške, ali, upozoravaju iz Svjetske banke, na nju je potrebno obratiti dodatnu pažnju zbog izuzetne nesigurnosti.