Lider vodeće partije Hrvata najavio 'korake za novu organizaciju BiH'

Dragan Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Bosne i Hercegovine, uputio je pismo brojnim međunarodnim dužnosnicima u kojem je izrazio "duboku zabrinutost zbog današnje odluke Centralne izborne Komisije BiH o raspisivanju Općih izbora bez nužne Izmjene Izbornog zakona u cilju otklanjanja svih utvrđenih diskriminacija".

Predsjednik vodeće stranke Hrvata u BiH - Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) najavio je kako će ova organizacija, koja okuplja većinu stranaka s hrvatskim predznakom u BiH, "pokrenuti sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju Bosne i Hercegovine na načelima federalizma i konsocijacijske demokracije".

"S obzirom na daljnji nastavak procesa ukidanja pariteta, ravnopravnosti i konstitutivnosti hrvatskoga naroda, HNS će pristupiti realizaciji svih zaključaka s Izvanrednoga zasjedanja HNS-a u BiH od 19. veljače 2022. te pokrenuti sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju BiH na načelima federalizma i konsocijacijske demokracije, čime će se osigurati potpuna ustavna jednakopravnost hrvatskoga konstitutivnog naroda u BiH", poručio Dragan Čović u pismu upućenom brojnim dužnosnicima EU, SAD-a i međunarodne zajednice, objavljenom nakon što je CIK BiH raspisao opće izbore.

'Paritet i jednakopravnost'

Čović je u pismu naglasio da je "zabrinutost zbog odluke CIK-a BiH tim veća ako se uzme u obzir da je Ustavni sud BiH neustavne odredbe Izbornog zakona o izboru izaslanika Doma naroda Parlamenta Federacije BiH (jednog od dva entiteta u BiH) stavio izvan pravne snage, a da pregovori o izmjenama Izbornog zakona i ograničenih ustavnih reformi nisu ostvareni unatoč naporima hrvatske strane".

Čović smatra kako "ne postoje tehničke i pravne pretpostavke za održavanje i implementaciju izbornih rezultata".

"Taj potez smatramo protivnim ne samo vladavini prava nego i izravnom prijetnjom miru i političkoj stabilnosti u BiH te protivnim potpisanom Washingtonskom sporazumu od 18. ožujka 1994., kojim su Hrvatima i Bošnjacima zajamčena jednaka i suverena prava u Federaciji BiH, koja je potpisnica Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH od 14. prosinca 1995.", naveo je Čović koji je predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH.

Tajne Daytona

Čović je u pismu naveo "kako su paritet i jednakopravnost Hrvata i Bošnjaka u najvišim izvršnim i zakonodavnim institucijama Federacije BiH bili preduvjet za uspostavljanje mira između ova dva naroda" te da je "jedan od osnovnih ciljeva dvaju sporazuma bio je osigurati paritet i jednaku predstavljenost konstitutivnih naroda u državi kako bi se spriječile zloupotrebe brojčano dominantnijeg naroda u budućnosti".

Čović je u reakciji kazao i kako su "Hrvati, osim što su konstitutivan narod, ujedno i građani Europske unije čija se osnovna politička i građanska prava sustavno krše već više od dva desetljeća".

"Također, napominjemo kako hrvatski narod u BiH svakodnevno trpi individualne i kolektivne napade na svoj identitet, građanska i politička prava, a sve zbog brutalnog kršenja Ustava, rastuće netrpeljivosti koju radikalni bošnjački predstavnici koriste za ostvarivanje političke koristi u pokušaju stvaranja bošnjačke nacionalne države. Bojazan da bi se time u potpunosti urušili ne samo sporazumi već i stabilnost u ovom dijelu Europe je opravdana", naveo je Čović.

Čović je naglasio kako "smo svjedočili da su visoki predstavnici za BiH nametnuli desetke obvezujućih amandmana na Ustav FBiH i Izborni zakon BiH. Time su narušili paritet Hrvata i Bošnjaka, osobito u Federaciji, kao i suverena prava Hrvata kao konstitutivnoga naroda".

On navodi i kako "unatoč izuzetnim naporima hrvatske strane, višegodišnje neispunjavanje presuda Ustavnoga suda BiH u predmetu 'Ljubić', odluka Europskog suda za ljudska prava, kao i neizvršenja obaveza iz Mostarskog sporazuma od 17. lipnja 2020., potvrđuju 'nastavak bošnjačke političke dominacije nad hrvatskim konstitutivnim narodom u Federaciji BiH i BiH'".

"Stoga, duboko osuđujemo šutnju dijela međunarodnih aktera na zapaljivu retoriku i duboko zabrinjavajuće izjave dužnosnika SDA, uključujući njezina predsjednika, koji su dali do znanja da predstavnici koje hrvatski konstitutivni narod većinski izabere na izborima neće sudjelovati u vlasti. Jasna politička agenda o organiziranom preglasavanju Hrvata na idućim izborima, koja je i javno predstavljanja od 'radikalnih bošnjačkih stranaka, čija je politika danas mainstream u BiH', ne predstavlja temelj za vraćanje povjerenja između Bošnjaka i Hrvata u Federaciji BiH", naveo je Čović.

Nova organizacija BiH

Dodao je da "sa žaljenjem uočavamo kako dio međunarodnih aktera prisutnih u našoj državi svjesno ne reagira i ne izvještava o takvim malignim političkim pojavama i destruktivnim ciljevima".

"Istovremeno pozdravljamo sve napore koje su međunarodni predstavnici uložili i nastavljaju ulagati, uključujući SAD, EU i Vijeće Europe, u facilitiranju procesa donošenja održivih rješenja za odnose Bošnjaka i Hrvata, uključujući i pitanje izmjena Ustava BiH i Izbornoga zakona BiH", navodi u pismu Čović.

Zaključio je kako se "HNS BiH istinski zalaže za dijalog i žurni nastavak pregovora s bošnjačkim predstavnicima, uz facilitiranje međunarodnih predstavnika, kako bi BiH postala funkcionalna i stabilna država svih njenih građana".

Opći izbori zakazani su za 2. oktobra, a na njima se biraju članovi Predsjedništva i Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Parlamenta Federacije BiH, Narodne skupštine Republike Srpske, te skupština deset kantona u Federaciji BiH.

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine (PS BiH) još uvijek nije usvojila budžet za prošlu, kao ni za tekuću godinu.

Prijedlog budžeta za 2021. godinu odobrilo je Vijeće ministara i Predsjedništvo BiH, ali on nije usvojen u državnom parlamentu. Prijedlog je na sjednici 27. aprila usvojio Zastupnički dom PS BiH.

Izrada budžeta za tekuću 2022. godinu, u kojem bi se trebala predvidjeti i sredstva za održavanje izbora, još uvijek je u toku. Cijelu prošlu kao i prvih šest mjeseci tekuće godine institucije BiH se financiraju na temelju odluka o privremenom financiranju.