Milanović prijeti vetom kojeg nema
Protivljenje predsjednika Zorana Milanovića prijemu Finske u NATO, sve dok se ne izmijeni izborni zakon u Bosni i Hercegovini, kulminiralo je u utorak 3. svibnja njegovom najavom da će osobno uložiti veto na takvu odluku, međutim, kažu sugovornici Radija Slobodna Europa (RSE), to su prazne riječi.
Milanović je u više navrata posljednjih dana pozvao Hrvatski sabor da ne glasa za članstvo Finske i Švedske u NATO-u, kada one to službeno zatraže. U utorak 3. svibnja je je pak kazao kako će "kao đavao grešnu dušu progoniti svakog zastupnika koji bude bio za".
"Milanović ni na koji način ne može zaustaviti ulazak Finske i Švedske u NATO, ako to one budu htjele, jer se za sada radi samo o najavama", kaže Željka Antunović, bivša ministrica obrane u vladi lijevog centra 2000-2003.
Zašto Milanović ne može ništa učiniti?
"U tom slučaju oni će ući bez obzira na to što će predsjednik Republike Hrvatske govoriti. To su prazne riječi. On na to ne može utjecati. Ne može postaviti nikakav svoj veto. Ratifikacija se donosi u Hrvatskom saboru, a na razini NATO saveza odlučuje se o tome na razini Vlade, odnosno veleposlanika", pojašnjava Antunović.
Po njenoj ocjeni, kod Milanovića se ovdje radi o populističkom podilaženju BH Hrvatima, što on želi prikazati kao borbu za interese Hrvatske i BH Hrvata, ali na taj način njihovi se problemi ne mogu riješiti.
"U stvarnosti efekti takvog njegovog potpuno nediplomatskog, nekontroliranog, nedogovorenog ponašanja su suprotni! Oni sigurno nanose ozbiljnu štetu i Hrvatskoj i Hrvatima u BiH", upozorava naša sugovornica.
Ona iznosi ocjenu da je sve to neobično, jer je Milanović europski orijentiran, u Bruxellesu je završio europske studije, a u mandatu vlade Ivice Račana, od 2000. do 2003. obnašao je dužnost koordinatora za ulazak Hrvatske u NATO.
"Ovo danas je potpuno kontradiktorno svemu onome što je u životu radio i što je u životu zagovarao. Prema tome, jedino što mogu zaključiti je da se radi o njegovim sitnim politikantskim osobnim interesima koji su vezani uz njegovu buduću kandidaturu za još jedan mandat", zaključuje bivša ministrica obrane.
Posljedice po Hrvate u BiH
Za bivšu ministricu vanjskih poslova Vesnu Pusić, koja također ne vidi kako bi Milanović mogao vetom blokirati proces, prijedlog izbornog zakona za BiH za koji se Milanović tako zalaže je loš i štetan, iako je Milanović kazao kako se ovdje ne radi o "obijesnoj želji", već o hrvatskom interesu.
"To baš nije hrvatski interes i baš nije interes Hrvata u BiH, jer obuhvaća manjinu Hrvata u BiH i jer je takva politika prema Hrvatima u BiH kroz desetljeća između ostaloga doprinijela i tome da su od 750.000 došli sada na 250.000 Hrvata u BiH, kao što kažu franjevački izvori iz Bosne i Hercegovine. Dakle, ako treba dokazati da je jedna politika bila loša prema BiH i Hrvatima u BiH, mislim da je to sada dokazano", naglasila je Vesna Pusić u izjavi novinarima.
Upravo suprotno, vitalni interes Hrvatske je europsko i NATO zajedništvo, jer je Hrvatska mala zemlja u problematičnom ne-NATO susjedstvu, poručila je.
"Dakle, nama je u apsolutnom interesu solidarnost drugih članica NATO-a s nama i držanje tog famoznog članka 5 NATO-ve povelje koji kaže da je napad na jednu članicu NATO-a napad na sve članice. Drugim riječima, ako naša sigurnost bilo kako dođe u pitanje, imamo iza sebe jedno ozbiljno društvo koje nas može i spremno nas je braniti. To nama treba, to je hrvatski vitalni interes. U ovom trenutku mislim da se toga trebamo čvrsto držati i da je, s obzirom na potpuno promijenjenu sigurnosnu situaciju u Europi, za ukupnu europsku sigurnost logično da Švedska i Finska uđu u NATO", zaključuje bivša ministrica vanjskih poslova.
Još samo "Most" protiv
Od parlamentarnih stranaka za sada je samo kleropopulistički oporbeni Most izričito najavio da neće glasati za prijem Finske i Švedske u NATO, dok jedan od lidera oporbene Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP) Arsen Bauk "vjeruje" da njegova stranka također neće glasati za.
Vladajuća većina jednoglasno će glasati za, najavio je ministar vanskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman. Za takvu odluku dovoljna je obična natpolovična većina svih zastupnika, koju HDZ s partnerima ima.
Nakon invazije Rusije na Ukrajinu, koja je započela 24. veljače, neke i do tada neutralne zemlje počele su se zanimati za ulazak u NATO.
Finska i Švedska su najavile kako su spremne odreći se svog neutralnog statusa i zatražiti prijem u članstvo NATO-a. Obje graniče sa Rusijom, Finska cijelom svojom istočnom granicom, a Švedska malim dijelom granice na krajnjem sjeveru Skandinavskog poluotoka.