Šmit se obratio Savjetu bezbjednosti UN uprkos protivljenju Rusije i Kine
U svom izvještaju sam istakao retoriku vlasti u Republici Srpskoj, ali i provođenje legislative iz ovog entiteta koja bi mogla da minira ustavni poredak Bosne i Hercegovine, poručio je visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit (Christian Schmidt), u svom obraćanju na sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) koja se bavi situacijom u BiH.
Šmit je na sjednici u Njujorku u SAD istakao da su počeli procesi prenosa nadležnosti sa BiH na RS, te da oni mogu biti zaustavljeni uz pomoć međunarodne zajednice.
"Vodeća stranka u RS, SNSD, uporno traži miran raspad države, i u tom smjeru usvajaju legislativu", kazao je Šmit.
Poručio je da fraza "izvorni Dejton", koja se često koristi u Republici Srpskoj, u stvari znači nepoštovanje Dejtonskog sporazuma i Ustava.
"Konstantno sam pozivao predstavnike RS na razgovore o promjenama ustava, ali nisam dobio odgovore", podsjetio je Šmit.
"Vlasti u RS žele de fakto secesiju, preuzimanjem državnih nadležnosti. Najavljeni potezi potkopavaju suverenitet BiH, a ja kao visoki predstavnik, želim da očuvam suverenitet i teritorijalni integritet države", naglasio je visoki predstavnik.
On je podsjetio da je iskoristio svoje izvršne mogućnosti, da poništi zakon o državnoj imovini usvojen u parlamentu Republike Srpske.
Ipak, podsjeća da je dijalog uvijek prva opcija.
Upozorava da, i pored pokušaja RS za prenos nadležnosti, situacija nije mnogo bolja u drugom entitetu, Federaciji BiH.
Ističe da i federalne zakone o državnoj imovini treba izmjeniti.
Uoči njegovog obraćanja, predstavnici Kine i Rusije, koje ne priznaju Šmita kao visokog predstavnika, izrazili su protivljenje.
"Ne smatramo njemačkog građanina Kristijana Šmita kao legitimnog visokog predstavnika. SB UN mu nije dao odobrenje", ocijenio je Vasilij Nebenzija, predstavnik Rusije u UN.
"Gospodin Šmit nema autoritet da govori za međunarodnu zajednicu i daje bilo kakve izvještaje", istakao je on.
"Imenovanje KS nije podržao SB UN, i mislimo da nije prikladno da se on obrati u toj funkciji", rekao je Žang Jun, predstavnik Kine u UN.
Džaferović: Krizu u BiH izazvale vlasti u RS
BiH se više od 10 mjeseci nalazi u dubokoj političkoj krizi, a ta kriza je izazvana prijetnjama vlasti RS protiv Ustava BiH, Dejtonskog sporazuma i 27 godina njegove implementacije, poručio je Savjetu bezbjednosti UN Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH.
U svom obraćanju na sjednici SB UN čija je tema stanje u BiH, Džaferović je podsjetio da je bh. Ustavom propisana mogućnost da BiH osniva dodatne državne institucije.
"Formirali smo jedinstvenu vojsku, obavještajnu službu, niz ministarstava, poreski sistem, pravosuđe i druge institucije zahvaljujući kojima je država postala sposobna da funkcioniše samostalno", rekao je Džaferović.
"Reforme su provedene uz saglasnost političkih predstavnika iz oba entiteta a odluke su donesene u Parlamentu BiH", dodao je on.
Upozorio je da "u proteklih 10 mjeseci svjedočimo nastojanjima da se sruši sve postignuto".
"Vlasti RS prijete da će unilateralno rasformirati sve ove institucije, a u tu svrhu su najavile ili poslale u proceduru određena zakonska rješenja", upozorio je Džaferović.
On je poručio da se "ovim secesionističkim aktivnostima direktno potkopava Dejtonski mirovni sporazum".
Istakao je da je važno da OHR kao dio Dejtona radi svoj posao u skladu sa dodijeljenim mandatom. Pozdravio je odluku o suspenziji zakona o državnoj imovini – ali je pozvao i na korak dalje.
"Potrebno je poništiti sve neustavne zakone i zaključke Narodne skupštine RS od 10. decembra prošle godine, te odblokirati rad državnih institucija", rekao je Džaferović.
Rekao je da bi "u trenutnoj geopolitičkoj situaciji, EU trebala pozitivno odgovoriti na zahtjev BiH za dodjelu kandidatskog statusa".
Na reformskom putu BiH, on je istakao da je zemlji potrebno "dodjeljivanje kandidatskog statusa uz restriktivne mjere prema podrivačima Dejtonskog sporazuma".
Američki ambasador u UN: Suverenitet BiH je neupitan
Linda Tomas-Grinfild (Thomas-Greenfield), ambasador SAD u UN, poručila je u svom obraćanju da je suverenitet i teritorijalni integritet BiH neupitan.
"Lokalni lideri koriste zapaljivu retoriku, prijete da će bojkotovati izbore i odbijaju da se bore sa korupcijom", rekla je ona.
Istakla je da SB UN "treba biti zabrinut zbog koraka Milorada Dodika i vlasti u RS da blokiraju državne vlasti, te da joj preuzmu nadležnosti".
Upozorila je da oni "žele da se povuku iz ustavnog poretka države i uspostave paralelne institucije".
Istakla je da te aktivnosti nisu u duhu Dejtona i ugrožavaju napredak cijele zemlje.
Tomas-Grinfild je dodala da pozivi hrvatskih predstavnika da se formira nova teritorijalna jedinica takođe ugrožava sigurnost.
Obraćanje Džaferovića u ime BiH
Kako je saopšteno 9. maja iz Stalne misije BiH pri UN, Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, obratiće se na sjednici u ime BiH.
Njegov kolega iz Predsjedništva, Milorad Dodik, na konferenciji za novinare 10. maja poručio je da će Džaferović pred SB UN iznositi "privatne stavove", te da on nije dobio saglasnost Predsjedništva (koje vodi državnu spoljnu politiku) da se obrati Savjetu.
Kabinet predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Zorana Tegeltije, koji je takođe u Americi, očekuje od ambasadora SAD pri UN i stalnih SB UN da mu omoguće obraćanje na sjednici.
Milorad Dodik, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) na čijem je Dodik čelu, te Vlada i Narodna skupština entiteta Republike Srpske predvođeni SNSD-om, u novom izvještaju koji je "procurio" u javnost su u negativnom kontekstu spomenuti 70 puta, na svakoj od ukupno 18 strana.
Dodik i vlasti u RS optuženi su za kršenje mirovnog sporazuma, Ustava i zakona BiH, blokadu državnih institucija pa i veličanje ratnih zločinaca.
U prošlom izvještaju Šmit je, između ostalog, upozorio je da je "zemlja u neposrednoj opasnosti od raspada" i da postoji "veoma realna perspektiva povratka sukoba".
Početkom novembra 2021. prvi put od potpisivanja Dejtonskog sporazuma 1995. i formiranja OHR-a jedan visoki predstavnik nije se mogao obratiti SB UN i predstaviti svoj polugodišnji izvještaj, što je njegova obaveza.
Ruska Federacija, članica Savjeta za implementaciju mira (PIC) u BiH, Kina te politički predstavnici iz RS smatraju Šmita "običnim njemačkih državljaninom".
PIC je izabrao Šmita bez saglasnosti Rusije. Ta zemlja i politički predstavnici iz RS-a tvrde da je imenovanje morao potvrditi i Savjet bezbjednosti UN-a, ali i da OHR treba ugasiti. Ostale članice PIC-a tvrde suprotno.
Šmit je zvanično preuzeo mandat od Valentina Incka početkom avgusta prošle godine.