Vladine mjere nisu zaustavile rast cijena hrane u Hrvatskoj

Blagi, ali trajni porast cijena prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj govori da nedavno smanjenje PDV-a na energente i hranu nije uspjelo u cjelini poništiti očekivani porast cijena hrane.

Iako službene statistike govore o skromnom porastu cijena prehrambenih proizvoda, građani se svakodnevno susreću sa novim poskupljenjima. Prema podacima RBA za travanj ove godine, hrana je poskupila za 2,5 posto prema cijenama iz ožujka, dok je porast cijena hrane na godišnjoj razini u odnosu na travanj prošle godine iznosio 12,8 posto.

Međutim, u trgovinama dnevno poskupljuje voće, povrće, ulje, meso, a najnovije je poskupljenje pilećeg filea koji je u jednom trgovačkom lancu postigao cijenu od čak 132 kune (17,6 eura), dok su drugdje cijene ipak niže od 62 do 100 kuna (8,2 do 13,3 eura). Proizvođači to tumače porastom ulaznih troškova – od energije do efekata izazvanih ruskom agresijom na Ukrajinu.

"Promjene u cijenama sirovina i energenata su drastične. Kukuruz je poskupio 96 posto, pšenica 90 posto, dok je soja poskupila gotovo 50 posto. Uz to, cijena energenata, koja je također ključan faktor, drastično je porasla. Osim nafte, plin je do sada poskupio više od 60 posto, a električna energija 144 posto. Kao dodatno opterećenje porasli su i troškovi pakiranja samih proizvoda", poručili su iz jednog od najvećih hrvatskih proizvođača pilećeg mesa - varaždinske "Vindije".

Slične argumente imaju i drugi proizvođači.

Iako je 1. travnja smanjen PDV na brojne prehrambene proizvode i energente, upravo sa ciljem da se amortizira udar cijena nakon poskupljenja energenata, od toga - čini se – ništa.

Je li snižavanje PDV-a pomoglo?

Ana Knežević iz Hrvatskog društva za zaštitu potrošača procjenjuje u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE) kako je to bio krivi potez Vlade.

"Cijenimo da je Vlada napravila grešku. Vlada je trebala limitirati cijene osnovnih artikala, a tih 4,8 milijardi kuna (640 milijuna eura) kojih su se odrekli s osnova sniženog PDV-a, to je trebalo upotrijebiti za subvencije trgovcima i proizvođačima, jer i oni kukaju da su njima ulazi troškovi veliki zbog poskupljenja energenata", procjenjuje Ana Knežević.

Tako da potrošači, kaže ona, doista nisu ništa osjetili od tog snižavanja PDV-a.

"Cijene nisu otišle dolje, osim recimo na maslacu, ali maslac nije neka roba koja se kupuje svaki dan i troši u većim količinama", navodi Ana Knežević.

Ekonomski stručnjak Mladen Vedriš sa zagrebačkog Pravnog fakulteta kaže za RSE kako je "uz uvijek moguće anomalije prvenstveno ukupni porast ulaznih cijena pojeo efekte sniženja PDV-a", a da zamrzavanje nekih cijena ne bi bilo dobro rješenje, jer je hrvatski problem s hranom negdje drugdje i dublje.

"Rezultat zamrzavanja cijena bile bi nestašice, šverc i slično. Postoje možda drugi kontrolni mehanizmi kojima država može utjecati preko financijskih ili regulatornih instrumenata, ali puko zamrzavanje cijena vodi ipak deformaciji tržišta koja može tek kratkoročno utjecati. Kao kada skinete temperaturu, ali niste riješili bolest", komentira Vedriš.

"Tako da", kaže Vedriš, "pitanja u Hrvatskoj zašto nema dovoljnih količina hrane koju mi proizvodimo, zašto su marže ukupno visoke, zašto je prisutan monopol vanjskih trgovačkih lanaca - e, to su dubinski problemi koje sa zamrzavanjem nećete riješiti".

Donesene mjere

Vladin paket mjera "težak" 4,8 milijardi kuna koji je stupio na snagu 1. travnja kombinacija je snižavanja stupe PDV-a na energente, hranu i još neke proizvode i usluge i naknada i potpora ugroženim skupinama. PDV na plin i toplinsku energiju smanjen je sa 25 na pet posto do 31. ožujka sljedeće godine, a na pelet, briket, sječku i ogrjevno drvo trajno sa 25 na 13 posto.

PDV na hranu smanjen je sa 25 na pet posto za maslac i margarin i sa 13 na pet posto za dječju hranu, jestiva ulja i masti, žive životinje, svježe meso i kobasice, živu i svježu ribu, rakove, povrće, voće, jaja, sadnice i sjemenje, gnojiva i pesticide, kao i hranu za životinje.

Također, da bi se ublažio porast cijena hrane, poljoprivredi i ribarstvu transferirano je 250 milijuna kuna (33,3 milijuna eura) jednokratnih bespovratnih potpora.

Međutim, učinak tih mjera na cijene prehrambenih artikala čini se da je manji nego što je Vlada očekivala. Primjerice, zelena salata je od 15 do 25 kuna (2 do 3,3 eura) po kilogramu, jabuke od 5 do 12 kuna (0,66 do 1,6 eura), luk je od 10 do 25 kuna kilogram (1,3 do 2,3 eura), s tim da su niže cijene na kontitentu, a više cijene na Jadranu, pogotovo na turističkim destinacijama.

Junetina i janjetina skuplji su dvadesetak posto nego pred godinu dana, dok se cijena svinjetine nije mijenjala. Janjetina je prosječno 93 kune (12,4 eura) za kilu, juneći but bez kostiju 75 kuna (10 eura), juneći flam i vratina 50 kuna (6,6 eura) juneći ramstek 60 kuna (8 eura), svinjski but 46 kuna (6,1 euro) i svinjska vratina bez kostiju 40 kuna (5,3 eura) po kili.