Ukrajina će evakuirati preostale trupe iz Mariupolja, prepuštajući grad Rusiji

Ukrajinska vojska kaže da radi na izvlačenju svojih preostalih snaga iz čeličane Azovstal, njihovog posljednjeg uporišta u opkoljenom gradu Mariupolju, ustupajući kontrolu nad gradom nakon mjeseci ruskog bombardiranja koje je stratešku luku Azovskog mora svelo na ruševine i u kome je ubijeno hiljade civila.

"Garnizon 'Mariupolj' je ispunio svoju borbenu misiju", rekao je Generalštab Oružanih snaga Ukrajine u saopštenju 17. maja, dan nakon što je više od 260 ukrajinskih vojnika, od kojih su neki ranjeni, evakuirano iz Azovstala, gdje su se stotine trupa i civila nedeljama skrivali u podzemnim bunkerima u velikom industrijskom kompleksu.

"Vrhovna vojna komanda naredila je komandantima jedinica stacioniranih u Azovstalu da spasu živote ljudstva... Branioci Mariupolja su heroji našeg vremena", dodaje se u saopštenju.

Borci, mnogi ranjeni, evakuisani su u gradove koje drže pobunjenici koje podržava Moskva.

U svom noćnom video obraćanju, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da su evakuaciju organizirali ukrajinski vojni i obavještajni pregovarači, kao i Crveni križ i Ujedinjene nacije.

"Ukrajini su potrebni živi heroji", rekao je Zelenski.

Međutim, upozorio je da ukrajinski borci možda neće biti odmah oslobođeni, dodajući da će pregovori o njihovom oslobađanju zahtijevati "delikatnost i vrijeme".

Zamjenica ukrajinskog ministra odbrane Hanna Malyar rekla je da su 53 teško ranjena vojnika prebačena u bolnicu u Novoazovsku koji drže pobunjenici, dok je još 211 drugih evakuirano humanitarnim koridorom na drugu lokaciju.

Rusko Ministarstvo odbrane ranije je objavilo dogovor da ranjenici napuste čeličanu na liječenje u gradu koji drže separatisti koje podržava Moskva, dok je Kijev rekao da će ukrajinski borci biti razmijenjeni za zarobljene ruske vojnike.

Sporazum je očigledno označio kraj najduže i najkrvavije bitke rata u Ukrajini.

Nije bilo riječi o tome da li će se ranjenici smatrati ratnim zarobljenicima.

Dok je evakuacija posljednjih ukrajinskih branilaca Mariupolja označila poraz Ukrajine, rusko bombardiranje pretvorilo je luku s predratnim stanovništvom od oko 400.000 ljudi u ruševine i učinilo je neupotrebljivom.

Britanska vojna obavještajna služba navela je u svom dnevnom biltenu 17. maja da je rastuće oslanjanje Rusije na neselektivno artiljerijsko bombardiranje u sukobu izdalo ograničen kapacitet za preciznu identifikaciju ciljeva i "nespremnost da rizikuje letenje borbenim avionima rutinski izvan svojih linija fronta".

Bilten objavljen na Tviteru navodi da je u drugom operativnom pozorištu, oblasti Černihiv sjeverno od Kijeva, ruska teška upotreba artiljerije uništila ili oštetila oko 3.500 zgrada tokom njenog neuspjelog napredovanja ka glavnom gradu Ukrajine.

Otprilike 80 posto štete pričinjeno je stambenim zgradama, navodi se u biltenu Ministarstva odbrane, upozoravajući da će se Rusija vjerovatno i dalje u velikoj mjeri oslanjati na masovno artiljerijsko bombardiranje u pokušaju da povrati zamah u istočnoj Ukrajini.

U obnovljenom ruskom napadu na istoku 16. maja ubijeno je najmanje 19 civila, rekli su zvaničnici u regionu.

Serhiy Hayday, guverner regije Lugansk, rekao je da je 10 civila ubijeno u Severodonjecku nakon što je ranije rekao da je snažno granatiranje izazvalo požare u stambenim područjima. Još devet civila je ubijeno u regionu Donjecka, rekao je regionalni guverner Pavlo Kirilenko na Telegramu.

Ukrajinska vojska je 16. maja saopštila da je njen kontranapad oko Harkiva, drugog po veličini grada u zemlji, dobio zamah i da su njene snage potisnule ruske trupe nazad na granicu u regionu oko grada.

Švedska je 16. maja zvanično objavila da će podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u kao sredstvo odvraćanja od ruske agresije. Najava je uslijedila dan nakon što je Finska objavila da želi pristupiti alijansi.

Rusija je upozorila da bi prijem dva nordijska susjeda u alijansu bio "teška greška" koja bi imala "dalekosežne posljedice".

U Briselu, ministri vanjskih poslova 27-člane Evropske unije(EU) nisu uspjeli postići iskorak u pogledu novih sankcija Rusiji na sastanku u Briselu 16. maja, jer je Mađarska nastavila da blokira zabranu uvoza ruske nafte.

Razgovori između ministara "razjasnili su neka pitanja", ali dogovor nije bio moguć, rekao je visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell na konferenciji za novinare nakon sastanka.

Borrell je rekao da su se predstavnici zemalja članica EU vratili tehničkim pregovorima.

Mađarska, zemlja koja u velikoj meri zavisi od ruske nafte, odbija da pristane na zabranu nafte, zahtevajući dalekosežne ustupke.

Uz izvještavanje Rojtersa, AFP-a, AP-a, dpa, BBC-a i TASS-a