Hrvatski akademici uvjetuju ulazak BiH u EU trećim entitetom

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) poziva na osiguranje ravnopravnosti hrvatskog naroda kroz formiranje trećeg entiteta u Bosni i Hercegovini(BiH).

U dokumentu, u kojem su navedeni uvjeti za ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju (EU), traže i "prava koja iz toga proizlaze, ravnopravnost hrvatskog jezika i slobodu djelovanja hrvatskih medija i kulturnih institucija".

Dokument je poslan predsjedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću, predsjedniku Hrvatskog sabora Gordanu Jandrokoviću i predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću.

Kako navode, Hrvati u Bosni i Hercegovini se "trenutno suočavaju s najvećim izazovom u BiH kroz dvije nepomirljive politike, srpsku secesionističku i bošnjačku unitarističku".

"Treba im osigurati suvremene mehanizme zaštite vitalnih interesa, a pod svaku cijenu izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH i izbor članova u Predstavnički dom i Dom naroda, kako Parlamentarne skupštine BiH, tako i Parlamenta Federacije BiH. Bez toga, kao podanike ih se prisiljava da napuštaju vjekovna obitavališta na povijesnom hrvatskom etničkom prostoru", navodi se u ovom dokumentu HAZU-a.

Višemjesečni pregovori o izmjenama Izbornog zakona BiH, uz posredovanje predstavnika SAD-a i EU, bezuspješno su završeni u martu 2022. Izbori u BiH su zakazani za 2. listopada po sadašnjem Izbornom zakonu koji predviđa da građani u Federaciji BiH biraju bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva BiH, a građani Republike Srpske, srpskog.

I ove godine pripadnici "Ostalih" neće se moći kandidovati za člana Predsjedništva BiH niti biti izabrani za Dom naroda državnog parlamenta u kome sjede samo predstavnici tri konstitutivna naroda- Bošnjaci, Srbi i Hrvati.

Ima li HAZU utjecaj na zvaničnu hrvatsku politiku?

Davor Gjenero, politolog iz Zagreba kaže da "HAZU ne može diktirati službenu hrvatsku politiku".

"Nažalost, HAZU ne koristi svoju imovinu za to da bi bila neovisna nego živi kao tipično socijalistička nacionalna akademija od državnih kontribucija. Kad živite od tih kontribucija niste nezavisni dio građanskog društva nego proračunski korisnik i neizravno klijent ove ili one politike. To vas automatski diskvalificira kao neki snažni autonomni glas", smatra Gjenero.

Gjenero je mišljenja da je dokument "namijenjen više hrvatskoj javnosti, nego javnosti u BiH i regiji".

"Tu nije moguće govoriti o nekom stranačkom utjecaju", tvrdi Gjenero.

Enver Kazaz, univerzitetski profesor navodi za Radio Slobodna Evropa (RSE) kako je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović "jedva dočekao jedan ovakav dokument". On ocjenjuje da "Milanović pokušava osvojiti glasove desnice".

Što se tiče utjecaja dokumenta HAZU-a na političke odnose unutar Hrvatske, smatra da su "isti ciljevi Milanovića i Plenkovića i HDZ-a BiH".

"Nevjerovatno je da akademija i političari iz Hrvatske ne vide mogućnost drugačijeg rješenja pitanja u BiH od onog koji nameće HDZ BiH. A HDZ BiH nameće rješenja koja isključuju zapravo više od polovine Hrvata u BiH iz ustavnih prava i 'hercegoviniziraju' Hrvate u BiH. Nevjerovatna glupost među političkim elitama u Hrvatskoj i BiH", smatra Kazaz.

Ima li sličnosti sa Memorandumom SANU-a?

Dokument SANU-a je objavljen 1986. godine i izazvao je veliki politički skandal, jer se u njemu govorilo da "Jugoslaviji preti opasnost od daljeg rastočavanja".

Između ostalog, u Memorandumu SANU-a se navodi i da "granice Srbije nisu u skladu s etničkim sastavom i kao takve one se trebaju prekrajati" kao i o "ugroženosti srpskog naroda od strane drugih naroda na području SFR Jugoslavije".

Enver Kazaz, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu kaže da "postoji nevjerovatna sličnost između Memoranduma Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), objavljenog 1986. godine i dokumenta iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti".

"Hrvatski akademičari računaju na svoj znanstveni autoritet prenebregavajući činjenicu da u ovom slučaju ulaze i u područje druge države i diktiraju i toj drugoj državi ne samo unutarnju nego i spoljnu politiku. Takav bezobrazluk pokazuje da su akademičari zaboravili znanstvene i etičke principe i upustili se u goli nacionalizam", smatra Kazaz.

Washingtonskim mirovnim sporazumom koji su 1994. potpisali politički predstavnici Bošnjaka i Hrvata uspostavljena je Federacija BiH, a Daytonskim mirovnim sporazumom i Republika Srpska kao drugi entitet, uz Brčko distrikt BiH koji je zasebna administrativna jedinica sa statusom kondominija.

SANU: Huškački politički pamflet

U dokumentu kojeg je objavio HAZU se predlažu uslovi koje trebaju i Srbija i Crna Gora ispuniti prije nego što postanu članice Evropske unije.

Srpska akademija nauka i umetnosti u saopćenju je ovaj dokument nazvala "huškačkim političkim pamfletom".

Ističe se da su "uprkos iskustvu", članovi SANU "zatečeni primitivnim tonom mržnje" u dokumentu HAZU-a.

"Bez iluzija da će se iko od onih u međunarodnoj zajednici koji su nas neumorno podučavali novim civilizacijskim vrednostima oglasiti povodom ovog huškačkog političkog pamfleta, sami, upravo iz poštovanja prema svim žrtvama 'logora smrti', nećemo ulaziti u obezvređeni prostor replike sa onima koji besramno koriste izraz 'jasenovački mit'. Ali je dobro i korisno da znamo šta misle!", kratko je saopćio SANU.

U dijelu koji se odnosi na Srbiju, HAZU je, između ostalog, naveo da Srbija "mora zaštititi prava Hrvata u toj zemlji, priznati hrvatski jezik, agresiju na Hrvatsku i platiti ratnu štetu i vratiti arhive Nezavisne Države Hrvatske i JNA". U kontekstu "zagađenja", spominju se i proizvodnja litija te Termoelektrana Kolubara koja koristi ugljen.

U dijelu koji se bavi Crnom Gorom, HAZU pored ostalog navodi "zagarantirane mandate Hrvatima u Skupštini Crne Gore", da otočić Lastavica s tvrđavom Mamula pripadne Hrvatskoj i da Crna Gora "plati štetu počinjenu u agresiji na Hrvatsku".