Može li Crna Gora ubrzati svoj EU maraton?

Usljed aktuelnih geopolitičkih i unutrašnjih okolnosti Crna Gora je dobila istorijsku šansu da ubrza evropske integracije, ocjenjuju iz crnogorske Vlade, nevladinog sektora, kao i dio evropskih zvaničnika.

Da su vrata Evropske unije za Crnu Goru otvorena i da "tu šansu država ne smije propustiti", ocijenio je crnogorski premijer Dritan Abazović, nakon sastanka sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarl Mišelom 17. maja u Briselu.

Predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović smatra da je za ubrzanje evropskih integracija pozitivan sklop unutrašnjih i međunarodnih okolnosti.

Kako navodi, međunarodni odnosi i invazija Rusije na Ukrajinu otvorili su mogućnost za neke države Zapadnog Balkana, prvenstveno Crnu Goru, da krenu brže ka članstvu:

"Destruktivni uticaj i invazija na Ukrajinu, prijetnje Rusije nekim evropskim državama i njen maligni uticaj zemljama Zapadnog Balkana otvaraju mogućnost da ubrzaju put ka članstvu. Čini mi se da je Crna Gora idealan primjer takve zemlje", kazao je Radulović za Radio Slobodna Evropa (RSE).

I politički anatlitičar Zlatko Vujović saglasan je da je aktuelni momenat velika šansa.

"Svi proevropski orjentisani subjekti svjesni su da je Crna Gora dobila šansu tragedijom u Ukrajini a to je da, na tom talasu, može da okonča proces pregovora ranije", rekao je Vujović u nedavnom intervjuu za Radio Slobodna Evropa.

Odgovarajući na pitanje RSE da li evropsku integraciju Crne Gore mogu ubrzati geopolitička dešavanja u Evropi, predsjedavajući Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta Dejvid Mekalister kaže da se rat vratio u Evropu, što ju je ujedinilo.

"To za Zapadni Balkan znači da je rat realnost i zato tu moramo povećatimo angažman. Ako se mi ne angažujemo drugi će popuniti taj prostor. Rusija želi da destabilizuje region i podstakne nacionalističku retoriku, žele da kreiraju nove podjele i tenzije", naveo je Mekalister.

Optimistične procjene Vlade Crne Gore

Sa stavovima premijera Abazovića da Crna Gora treba da iskoristi šansu i bude pozitivan primjer u regionu, saglasna je i Jovana Marović, ministarka evropskih poslova.

Ona za Radio Slobodna Evropa kaže da je geopolitička situacija nakon 24. februara otvorila pitanja unutrašnjeg funkcionisanja EU ali i potrebu za većim i direktnijim prisustvom na Balkanu.

"Od država ovog regiona Crna Gora je suštinski najviše odmakla u pristupnim pregovorima i nema otvorenih pitanja sa susjedima, koja bi nas 'kočila' na evropskom putu", navela je Marović.

Godinama Crna Gora je važila za zemlju koja predvodi proces integracija u regionu ali je poslednjih godinu i po, nakon smjene vlasti, taj put gotovo blokiran.

"U zakonodavnom i institucionalnom smislu, mi smo u prethodnom periodu usvojili mnoga dobra rješenja, ali su, zbog nedostatka političke volje i dijaloga, izostali mjerljivi rezultati na terenu", ocjenjuje Marović.

Deblokiranje evropskog puta Crne Gore bio je zvanično glavni razlog smjenu prethodne Vlade Zdravka Krivokapića februara ove godine. Inicijator smjene Dritan Abazović izabran je za premijera tri mjeseca kasnije. U samom vrhu programa njegove Vlade su evropske integracije.

"Ova Vlada ima političku volju, kapacitet i želju da 'otkoči' i intenzivira započete reforme u svim oblastima, a naročito na polju vladavine prava, i ubrza naš put prema EU. To je naš unutrašnji, domaći zadatak, a mi u Vladi jasno znamo koje su obaveze pred nama i odlučni smo da ih sprovedemo na najbolji način i do kraja", rekla je ministarka Marović.

I promjena vlasti stimulans za evropski put

Jedna od unutrašnjih promjena koja je bitna za ubrzanje puta ka EU je, prema ocjenama Momčila Radulovića, i promjena vlasti u Crnoj Gori:

"Od izuzetno nestabilne vlade Krivokapića prešlo se na strukturu kojoj je bliska evropska perspektiva, koja sarađuje sa evropskim partnerima, radi na stabilizaciji društva. Ta vlada može da uradi dosta po pitanju reforme pravosuđa, borbi protiv korupcije i ostalih opterećenja koja koče Crnu Goru na putu ka EU".

I Evropska komisija je, pozdravljajući izbor nove vlade, ocijenila da očekuje nastavak reformi neophodnih za članstvo u EU.

"Cijenimo dosljedan rekord Crne Gore u stoprocentnoj usklađenosti sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU i radujemo se što će Crna Gora nastaviti da bude na istoj strani sa EU", kazala je 28. aprila portparolka EK Ana Pisonero Hernandez.

Predsjedavajući Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta Dejvid Mekalister je ocijenio da Evropska unija treba više da se angažuje na Zapadnom Balkanu kako treća strana ne bi popunila taj prostor, "a posebno Rusija koja želi da destabilizuje region".

Bržom integracijom u EU prevenirati ruski uticaj

I Momčilo Radulović ukazuje na ruski uticaj u Crnoj Gori, podsjećajući da je 2020. godine tadašnja vlast koju je, uz Demokrate i pokret URA, činio i proruski Demokratski front, koji je pokušao da tom uticaju "otvori vrata".

"A prije toga 2016. godine pokušajem 'državnog udara' Rusija je pokušala da nametne volju. Njihov uticaj je prisutan i kroz Srpsku pravoslavnu crkvu - kako u Crnoj Gori, tako i u Srbiji. Najvidljiviji je, kroz ulogu Milorada Dodika, u Bosni i Hercegovini", smatra on.

Upravo zbog opasnosti od ruskog uticaja i protivnici proširenja EU bi mogli da promijene mišljenje, ukoliko Crna Gora ispuni očekivanja, kaže Radulović:

"Dakle, aktuelni trenutak je važan za pristupanje Crne Gore i njenu evropsku perspektivu. Dešava se 'savršena pozitivna oluja', i na unutrašnjem i spoljnom planu po državu".

Je li dug put Crne Gore do Evrope

Predsjedavajući Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta Dejvid Mekalister ukazuje da je lopta, ipak, u crnogorskom dvorištu.

"Kada će se Crna Gora pridružiti EU u potpunosti zavisi od vaše Vlade, Skupštine i cijelog društva. Crna Gora ima puno da uradi", rekao je Mekalister, naglašavajući da su prioriteti reforme pravosuđa i izbornih zakona, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Mekalister je ocijenio da je Crna Gora saveznik koji doprinosi evropskoj bezbjednosti:

"Pozdravljamo kontinuiranu posvećenost i odlučnost Crne Gore da postane članica EU i njenu usklađenost sa bezbjednosnom i spoljnom politikom EU".

Podsjetio je da je Evropska unija otvorila određene pristupne procese.

"Ukrajina treba da dobije status kandidata za članstvo u EU, između ostalog, kao prepoznavanje herojske odbrane evropskih vrijednosti i slobode protiv varvarske agresije. Ukrajina je, kao i Crna Gora, dio naše evropske porodice", rekao je Mekalister.

Osim pozitivnog pomaka po pitanju Evropske unije, Momčilo Radulović značajnim je ocijenio i povećanje interesa Amerike za Zapadni Balkan:

"Konačno, nakon perioda stagnacije i prepuštanja ruskim i kineskim uticajima Vašington se okreće ka Balkanu kao mjestu koje je neophodno stabilizovati i pridružiti ga zemljama koje baštine demokratske vrijednosti".

Crna Gora je već deset godina u pregovorima sa Evropskom unijom.