Prelazak na euro sve bliži u Hrvatskoj

Hrvatska sredinom srpnja očekuje odluku Europske komisije da sa početkom sljedeće godine može uvesti euro kao svoju valutu, nakon što se razmotre najnovija izvješća o makroekonomskim pokazateljima, najavio je ministar financija Zdravko Marić.

"Formalna odluka o ulasku Hrvatske očekuje se 12. srpnja na Vijeću ministara financija u Bruxellesu. To je ujedno početak češkog predsjedanja Europskom unijom. Nekidan sam održao sastanak s češkim ministrom financija", kazao je Marić novinarima 25. svibnja.

On svoj optimizam temelji na činjenici da je Europska komisija 24. svibnja objavila da Hrvatska više nema makroekonomsku neravnotežu.

Međutim, socijaldemokratska eurozastupnica Biljana Borzan predstavila je u Zagrebu istraživanje po kojem tek tridesetak posto ispitanika misli da je Hrvatska spremna za uvođenje eura.

Dodatno, više od 86 posto ispitanika boji se da će uvođenje eura dovesti do prešutnog podizanja cijena.

"Mi smo sada prošli nekoliko valova povećanja cijena: korona kriza, potres, rat u Ukrajini. Već sada je cijena krumpira 29 posto veća, mlijeka 26, a kruha 22 posto. Ovo bi sada bio četvrti val ako se cijene povise. Građanima je već poprilično dosta svega. Razumijem da građani izražavaju određenu zabrinutost kako će se na njihove kućne budžete odraziti uvođenje eura" , upozorila je eurozastupnica Borzan.

Ona se upitala - zašto su vladajući u saborskoj raspravi o Zakonu o uvođenju eura odbili prijedlog Zeleno-lijevog bloka kojeg su podržali i u Socijaldemokratskoj partiji da se po uzoru na Sloveniju formira crna lista, odnosno stup srama na koji bi se stavljalo one koji neopravdano dižu cijene, što bi podržalo preko 80 posto anketiranih.

Nije preuzeto ni latvijsko iskustvo, gdje su bili posebno označeni oni trgovci koji su se svojim potpisom obavezali na poštenu konverziju u euro, što su im potrošači honorirali povećanom kupnjom upravo kod njih.

Dotatno, iako je prema Zakonu o uvođenju eura poslovnim subjektima zabranjeno bez opravdanog razloga povećati cijenu robe ili usluge – za to u Zakonu nije predviđena nikakva kazna!

"Mislim da nikome ne moram objašnjavati što to znači kod nas. Ako ti je nešto zakonom zabranjeno, a znaš da nećeš biti kažnjen - pa to i malo dijete zna, ako mu roditelji nešto brane, a zna da da mu se ništa neće desiti ako to ipak napravi – jasno je koji je nastavak scenarija", kazala je Biljana Borzan.

Vladajući ne prihvaćaju kritike i kažu da su pouzeli sve potrebno. Ministar financija Zdravko Marić je već kod donošenja Zakona o uvođenju eura kazao kako je u njega ugrađen čitav niz odredbi kojima se negativni efekti uvođenja eura za građane i poslodavce na pozitivan i stimulativan način svode na najmanju mjeru.

"Ono što smo napravili i što radimo je što bolja priprema da benefiti budu veći. Hoće li uvijek euro za svakoga značiti isto? Na žalost to ni sada ni kuna, ni forinta ni zlota niti bilo koja druga valuta znače u tim pojedinim zemljama", dodao je Marić u saborskoj raspravi o zakonu 5. svibnja.

Predviđene su i sankcije za one koji pokušaju varati u procesu prelaska s kune na euro, i tu je u Zakonu o uvođenju eura popisano preko 120 potencijalnih kažnjivih postupaka.

Viši predavač na Prague City University Željko Ivanković slaže se da vladajući nisu ugradili mehanizme koje je lijeva opozicija predlagala, i za Radio Slobodna Europa (RSE) objašnjava zašto.

"Ti mehanizmi se protive ideologiji koja je zadnjih trideset godina na snazi u Hrvatskoj, praktično i teorijski. I uskočiti sada u novu priču zaista je teško. Ne znaju kako bi to radili kada su do sada govorili – tržište će sve to riješiti! Nemaju ni strategiju ni politiku. Što to znači tražiti da se kažnjava one koji dižu cijene - pa zar nismo tržišna ekonomija", pojašnjava Ivanković poziciju vladajućih.

Osim odbijanja da se pokrene te mehanizme, na djelu je i nesnalaženje, dodaje Ivanković.

"Mislim da je ocjena da Vlada nije učinila dovoljno točna u smislu da Vlada i ne zna što bi, jer je bila orijentirana na način – kada mi uđemo u euro-zonu, sve će stvari same po sebi biti riješene. Ne radi se samo o inflaciji, već o ukupnoj ekonomskoj politici, o promjeni strukture gospodarstva i pokušaju da se snađe u novom gospodarskom okruženju – što je profitabilno i što se nosi. Ja mislim da hrvatska Vlada, ali i hrvatska javnost i hrvatski ekonomisti zapravo ne prate nagle promjene u gospodarstvu i njima su iznenađeni", zaključuje Ivanković.

Što kaže zakon

Euro se uvodi kao službena valuta u Hrvatskoj 1. siječnja 2023. godine. Od 5. rujna 2022. godine , pa sve do kraja 2023. godine cijene bi se iskazivale dualno – u kunama i u eurima. To zakonodavac razumije kao ključnu mjeru za zaštitu potrošača u postupku uvođenja eura. Poslovni subjekti će biti dužni cijelo vrijeme dualnog iskazivanja cijenu iskazivati na jasan, čitljiv, vidljiv i lako uočljiv način u eurima i u kunama uz isticanje fiksnog tečaja konverzije.

Zamjena gotovog novca kune za gotov novac eura bit će moguća u bankama, poslovnicama Financijske agencije i Hrvatske pošte tijekom 12 mjeseci od datuma uvođenja eura.

Građani će bez naknade moći zamijeniti 100 novčanica kuna i 100 kovanica kuna po jednoj transakciji. Nakon proteka 12 mjeseci zamjena će se vršiti u Hrvatskoj narodnoj banci, bez naknade i to zamjena novčanica bez vremenskog ograničenja, a kovanica do isteka tri godine od datuma uvođenja eura.

Razdoblje dvojnog optjecaja (prijelaznog razdoblja) u kojemu će se u optjecaju istodobno nalaziti kuna i euro trajati će 14 dana od datuma uvođenja eura.

Prema podacima koje je iznio guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u siječnju ove godine, hrvatski građani imaju oko 36 milijardi kuna (4,8 milijardi eura) "u čarapi" odnosno spremljeno u gotovini. Individualna konverzija u banci u eure ima granicu od 105.000 kuna (14.000 eura), a nakon tog iznosa morat će se banci objasniti porijeklo tog novca.