Građani Pule idu na referendum za Lungomare

Na šetnici Lungomare pored mora u Puli planira se izgraditi hotel sa pet zvjezdica visok 27 metara, sa sedam nadzemnih etaža i sa dvije podzemne i sa ukupno 360 kreveta.

Protiv tog projekta srpskog milijardera i medijskog tajkuna Dragana Šolaka Građanska inicijativa za Lungomare sakupila je 11. i 12. lipnja više od 20 posto potpisa od ukupno 49.000 upisanih birača u Puli i najvjerojatnije ujesen će građani Pule odlučivati žele li da se taj hotel gradi ili ne.

Inicijalnu ideju za referendum dala je pulska zeleno-lijeva stranka Možemo, koja je bila dio vladajuće koalicije u Puli, zajedno sa vijećnicima nezavisne liste gradonačelnika Filipa Zoričića i Socijaldemokratske partije (SDP).

Oni su to napravili nakon što u Gradskom vijeću Pule nije prošao njihov prijedlog da se izmjenom prostornog plana otkloni mogućnost izgradnje takvog predimenzioniranog hotela na najomiljenoj pulskoj šetnici uz more, rekreacijskoj zoni i kupalištu.

"Lungomare je dio kolektivne memorije. Sadile su ga naše majke i očevi. Prije toga je to bila golet. Tamo smo svi proveli djetinjstvo i mladost, te smo svi vezani uspomenama za to područje. Od ostalih kolega u Gradskom vijeću ne samo da nismo dobili podršku za ideju da se razmotri urbanistički plan uređenja koji omogućuje izgradnju hotela, nego smo zapravo dobili otvoreno lobiranje za investitora", kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) koordinatorica lokalne pulske grupe Možemo i predsjednica pulskog Gradskog vijeća, Dušica Radojčić.

Nakon toga je vladajuća koalicija pukla. Održan je sastanak na kojem je pokrenuta inicijativa za referendum protiv izgradnje hotela, ali Možemo je iz nje izišla.

Naslijeđen projekt

Projekt izgradnje megahotela na terenu u Puli vodi tvrtka Hotel Valkane, čiji je vlasnik i direktor Stevan Muidža, koji je slučajno i član Predsjedništva pulske organizacije SDP-a, koja je u Gradskom vijeću snažan zagovornik izgradnje hotela. Međutim, on nije odgovorio na pozive RSE, a po snimljenoj poruci teleoperatera nalazi se izvan Hrvatske.

Pulski gradonačelnik Filip Zoričić, čija nezavisna lista u Gradskom vijeću Pule također podržava projekt, za RSE kaže kako je i ovaj projekt i urbanistički plan naslijedio od IDS-ove (Istarski demokratski sabor) gradske vlasti, da poštuje referendumsku inicijativu, ali da je pulski Možemo "politička prevara".

"U životu nisam vidio ovog konkretnog investitora, pa mi onda samo zlonamjerni ljudi mogu lijepiti nekakve etikete da sam dio krupnog kapitala i tako dalje. Pulski Možemo koristi laži da bi politički profitirao. Međutim, mislim da će prije popiti gorki pelin nego pokupiti vrhnje, jer je jasno i javnosti i sugrađankama i sugrađanima da je ekipa pulskog Možemo na čelu s Dušicom Radojčić iskoristila građansku inicijativu za svoje političke poene", odlučan je Zoričić.

Dušica Radojčić ističe kako se Zoričić i pulski SDP nisu odmakli od IDS-ovog klijentelističkog i koruptivnog postupanja, pogotovo kada se radi o raspolaganju prostorom, koji je u priobalju posebno dragocjen.

"U postupanju koalicijske vlasti nakon što je u Puli oboren IDS nije bilo sluha i razumijevanja za novu politiku. Recimo, ja sam sa dnevnog reda jedne sjednice skinula i jedan drugi urbanistički plan tog istog vlasnika tvrtke i direktora kao i u ovom slučaju, člana predsjedništva pulskog SDP-a... Ukazivali smo da ne mogu za Lungomare realizirati odluku koju je osmislio i donio IDS, i da se takve stvari moraju mijenjati. Međutim, gradonačelnik je na dnevni red Gradskog vijeća Pule jednostavno stavio odluke o izradama prostornih planova koje je u prošlom mandatu izradio IDS bez i najmanje promjene i time je, zapravo, rekao da se ni milimetar ne odmiče od tih prethodnih politika", poručuje Dušica Radojčić.

'Politički instrumentaliziran slučaj'

Novinar pulskog Radio Maestrala Elvis Morina u izjavi za RSE ne slaže se s ocjenama kako gradonačelnik Zoričić ili pulski socijaldemokrati nastavljaju koruptivnu politiku IDS-a, koji je više od dvije decenije neprikosnoveno vladao Istrom.

"Možemo na ovaj način [referendumom] pokušava doći do kvalitetnije pozicije za sebe, jer se dosadašnja vladajuća koalicija razišla. A što se tiče građanske inicijative, mislim da je tu dosta šarena slika: s jedne strane vjerujem da tu ima entuzijasta i ljudi koji vjeruju u potrebu zaštite prirode, a sa druge strane siguran sam da tu ima i predstavnika Možemo koji namjerno govore neistine i zavode te ljude koji su iskreni u svojoj želji da zaštite prirodu", kaže Morina.

Glavni urednik neprofitnog pulskog Radija Rojc Branimir Slijepčević pratio je slučaj od početka. On se ne slaže s ocjenom da su Možemo politički instrumentalizirali cijeli slučaj.

"Upravo smo od Možemo saznali da je velik dio tog područja u privatnim rukama, što je vjerojatno bio veliki šok za mnoge Puljane", kaže Slijepčević za RSE.

"Dio građana koji se želio aktivirati tražio je da Možemo odustane od toga. Oni su odustali, ali su inicijativi dali svu drugu podršku, koju su javno i komunicirali, pa ne vidim da je tu bilo nekih skrivenih interesa. Mislim da su se građani, bar kada se gleda taj vrh inicijative, različitih svjetonazorskih i političkih uvjerenja, i da su se angažirali isključivo da bi zaštitili jedan javni prostor kojeg svakodnevno koriste", ocijenio je Slijepčević.

Svega jedan uspješan referendum

Protiv projekta megahotela na toj lokaciji ustalo je i Društvo arhitekata Istre.

Na lokalnim izborima u svibnju 2021. godine Filip Zoričić je izabran za pulskog gradonačelnika, a njegova nezavisna lista. Možemo i SDP formirali su većinu u Gradskom vijeću. Tako je IDS maknut sa vlasti u Puli nakon gotovo 30 godina.

U kampanji za te izbore naglasak svih stranaka koje su kasnije formirale novu vladajuću koaliciju u Puli bio je na kritici klijentelističkih i koruptivnih postupaka IDS-a dok je bio na vlasti u Puli, i zanemarivanja javnog interesa nauštrb privatnog.

Hrvatska je imala do sada svega jedan uspješan referendum, onaj u Dubrovniku 2013. godine.

Nevladina inicijativa "Srđ je naš" uspjela je skupiti potpise 20 posto potpisa birača i 28. travnja 2013. godine Dubrovčani su izišli na referendum o zabrani izgradnje golf-terena i hotelsko-apartmanskog naselja na brdu Srđ iznad Dubrovnika, projektu izraelskog investitora Aarona Frenkela.

Kako je na referendum izišlo svega 30 posto upisanih birača, njegove odluke nisu bile obavezujuće za gradske vlasti, što bi bile da je na njega izišlo više od 50 posto upisanih birača.

Međutim, zahvaljujući otporu nevladinih udruga, ovaj projekt i dalje je stopiran.