BiH će dobiti kandidatski status, ali prvo reforme, kaže austrijska ministrica Zadić

Bosna i Hercegovina će dobiti kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji, ali potrebno je da učini korake da bi se to i zaista ostvarilo, a oni se tiču reforme Ustava, poboljšanja vladavine prava i borbe protiv korupcije, kazala je 4. jula u Sarajevu Alma Zadić, austrijska ministrica pravosuđa.

Ona je nakon sastanka s bh. kolegom Josipom Grubešom naglasila da je “sad jedinstvena šansa” za to, nakon onoga što je u završnom stavu iznijelo Evropsko vijeće te je apelirala na vlasti u BiH da provedu neophodne reforma.

Zadić, koja je porijeklom iz Bosne i Hercegovine, je naglasila da su Zapadni Balkan općenito, a Bosna i Hercegovina posebno, bili i ostali prioritet austrijske vlade.

“Zapadni Balkan je veoma bitan u procesu proširenja Evropske unije. Zato je važno da BiH i cijeli Zapadni Balkan ima istinitu i fer perspektivu. Upravo za to se zalaže Vlada Austrije i želim naglasiti da je prvi put u Evropskom vijeću postignuto, između ostalog i zato što se Vlada Austrije zalagala za to, da se napiše da je Evropsko vijeće spremno BiH dodijeliti status kandidata za članstvo u EU”, dodala je Zadić.

Austrijska ministrica pravde je kazala kako reforme koje se očekuju od BiH nisu samo “puke administrativne prepreke”, već one trebaju na održiv način olakšati život građanima BiH, dodavši kako će Austrija nastaviti davati svaku moguću podršku BiH.

Ispuniti prioritete

Ministar pravde BiH Josip Grubeša je zahvalio Austriji na podršci BiH na putu prema konačnom cilju, a to je članstvo u EU.

“Pred BiH stoji rad na 14 ključnih prioriteta kako bi BiH dobila kandidacijski status i kako bi s još većim zamahom krenula u reforme. Jasno je da ćemo se mi u BiH i dalje boriti za evropski put BiH”, kazao je Grubeša.

Grubeša je kazao da je pred njegovih ministarstvom bilo ispunjavanje tri prioriteta, s tim što je usvojena Strategija za procesuiranje predmeta ratnih zločina. Drugo neriješeno pitanje je dopuna i izmjena Zakona o visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (instituciji koja se bavi imenovanjem svih sudaca i tužitelja u BiH) koje je ministarstvo uradilo, ali nisu usvojene u Parlamentarnoj skupštini BiH.

“Te izmjene i dopune se ponovno vraćaju u Vijeće ministara BiH. Naš novi prijedlog ne može biti identičan tom koji je 'pao' u parlamentu i moramo raditi na novom izdanju”, kazao je Grubeša.

Iz Misije Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE) u BiH nedavno su naveli da pravosudne institucije u BiH neće okončati procesuiranje predmeta ratnih zločina do kraja 2023. godine što je krajnji rok koji su vlasti same zacrtale u Revidiranoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina.

Krajem prošle godine ostalo je gotovo 500 neprocesuiranih predmeta s poznatim počiniteljima. Tu je i oko 1.250 predmeta u kojima su počinitelji nepoznati te više od 2.000 predmeta za koje je navedeno da "nije izvjesno postojanje krivičnog djela".

Što se tiče Zakona o sukobu interesa, Grubeša je pojasnio da je Ministarstvo pravde uradilo prijedlog s predstavnicima tri najveća kluba u parlamentu te je dogovoren konsenzus i prijedlog je poslan na mišljenje Venecijanskoj komisiji.

“U međuvremenu je u parlament došao drugi prijedlog iz oporbenih redova koji nije ugledao svjetlo dana jer smo već imali taj prijedlog Vijeća ministara. Nastojat ćemo ova zakonska rješenja ponovno oživjeti kako bi ona bila usvojena u parlamentu”, kazao je Grubeša.

Austrijski i bh. ministri pravde potpisali su zajedničku izjavu kojom se produbljuju saradnja dvije zemlje u oblasti pravosuđa.

Tri identiteta

Alma Zadić prva je osoba porijeklom iz Bosne i Hercegovine i općenito s migrantskim porijeklom u Vladi Republike Austrije. Ujedno je i najmlađa ministrica u povijesti ove zemlje kad je imenovana 2. januara 2020. godine.

Iz Tuzle je izbjegla u Beč 1994. godine, treće godine rata u BiH. Pravnica je po struci, a studirala je i u New Yorku na Univerzitetu Columbia. Nakon povratka iz SAD-a, radila je kao advokatica. Radila je i u Haškom tribunalu (ICYT).

U januaru 2020. godine je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa govorila o tome koliko je njeno imenovanje snažna poruka za mlade ljude koji su morali ostaviti svoju domovinu, koji su došli u Austriju i svojim radom pokazali da su se integrirali.

“Za sebe kažem da imam tri identiteta - da sam Austrijanka, Bosanka i državljanka Evropske unije. Mislim da je to veoma važno za sve ljude koji su napustili svoju domovinu iz različitih razloga, da osjećaju da su svi identiteti dio njih. Jednom godišnje idem u Bosnu zato što mi u Tuzli, mom rodnom gradu, još uvijek živi rodbina koju posjećujem”, kazala je tada Zadić za RSE.