Trideset godina od ubojstva načelnika općine koji nije želio rat Srba i Hrvata
Na tridesetu godišnjicu ubojstva načelnika Općine Vrginmost na Kordunu Dmitra Obradovića lider Srba u Hrvatskoj Milorad Pupovac poručio je kako je njegova sudbina primjer koliko zalaganje za mir može biti opasno.
Obradović je bio predsjednik gotovo stopostotno srpske općine Vrginmost, pedesetak kilometara od Zagreba, potvrđen na prvim višestranačkim izborima u Hrvatskoj 1990.godine.
Kada je Općina Vrginmost u 1991. godine okupacijom ušla u sastav samoproglašene Republike Srpske Krajine, Obradović se protivio ratnoj opciji i zalagao za dogovor Hrvata i Srba. Ubili su ga srpski ekstremisti 4. srpnja 1991. rafalnom paljbom iz zasjede.
"Na automobil koji je vozio iz zasjede je ispucano 36 metaka. Krajiška vlast za ubojstvo je optužila 'hrvatske teroriste', ali je brzo bilo jasno da su to učinili ekstremisti iz srpskih redova koji miru nisu htjeli dati šansu", napisao je na društvenim mrežama saborski zastupnik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Boris Milošević.
Ubice Dmitra Obradovića nikada nisu pronađene. Trideset godina kasnije predstavnici srpske zajednice položili su cvijeće na njegov grob.
Predsjednik SDSS-a i Srpskog narodnog vijeća (SNV) Milorad Pupovac za Radio Slobodna Europa (RSE) kaže da je Obradović bio "čovjek koji se odupirao ratu, ratnim politikama i ratnim ciljevima, i koji je smatrao da je neophodno da se hrvatski i srpski politički ciljevi ostvaruju mirnim putem i sporazumijevanjem".
"Zbog takvih svoiih stavova on se izlagao visokom riziku, koji je na kraju završio njegovom likvidacijom", navodi Pupovac.
Cvijeće je na Obradovićev grob u selu Čemernica nedaleko Vrginmosta položio i Milan Vrga, načelnik sadašnje Općine Gvozd, nekadašnje Vrginmost. On kaže kako je iz današnje perspektive gledano "Dmitar imao dobru ideju – da se dogovorimo, da se utiša usijane glava s jedne i s druge strane, da nije trebalo biti rata".
"Vjerujem da sada – kada se sagleda situacija kako je ovaj kraj prošao - da je Dmitar bio u pravu. I zbog samog iseljavanja što se dogodilo. Ostalo pusto, siromašno... Uvijek je bilo tako, ali sada je ovaj kraj baš u teškoj situaciji. Da se slušalo ideje Dmitra Obradovića, mislim da se ovo ne bi desilo njegovom kraju”, zaključuje Milan Vrga za RSE.
'Ja sam već mrtav čovjek'
Sa Obradovićem je pred 30 godina surađivao i bio sa njim politički blizak Veljko Džakula, tada predsjednik vlade samoproglašene Srpske autonomne oblasti Zapadna Slavonija i potpredsjednik vlade samoproglašene kninske Republike Srpske Krajine (RSK). On je kasnije zatvaran i u samoproglašenoj Krajini i u Srbiji.
"Ja sam Dmitru Obradoviću sugerisao negdje – mislim da je bio četvrti mjesec 1992 godine – rekao sam mu - Dmitre, okani se Knina, odvajaj se od njih, doći će ti glave. A on mi je rekao – Veljko, ja sam već mrtav čovjek", prepričao je Džakula razgovor s Obradovićem.
"Mi smo pričali. On je odskakao od njih svih dolje na Kordunu, kao što sam ja odskakao tu gore u zapadnoj Slavoniji. Ja sam imao tu sreću pa sam preživio. On nije imao tu sreću pa su ga ubili i skončao je".
Džakula je ostao u rodnom Pakracu nakon "Bljeska", akcije oslobađanja teritorija koje je Hrvatska vojska provela u svibnju 1995, a nakon toga bio je aktivan u nevladinim organizacijama u Hrvatskoj.
Paralela sa Josipom Reihl Kirom
Srpsko narodno vijeće je u posebnom priopćenju podsjetilo da je Obradović sustavno radio na mirnom rješavanju sukoba na Kordunu zbog čega je bio česta meta kninskih SDS-ovaca (Samostalna demokratska stranka) pod vodstvom tadašnjeg premijera samoproglašene Krajine i predsjednika SDS-a Milana Babića.
"'Njegovi' su ga optuživali za antisrpstvo, ekstremni komunizam i izdaju vlastitog naroda, dok su ga s druge strane prozivali kao 'četnika' protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak. Inzistirao je na dijalogu i suživotu Hrvata i Srba te podržavao rad netom osnovanog Srpskog demokratskog foruma", kaže se u priopćenju Srpskog narodnog vijeća.
Milorad Pupovac konstatuje kako je Obradović na srpskoj strani rata 1991-1992 bio ono što je na hrvatskoj strani bio Josip Reihl Kir.
Reihl Kira, načelnika Policijske uprave u Osijeku je 1991. godine na policijskoj barikadi nedaleko Osijeka ubio hrvatski pričuvni policajac. Kako se Reihl Kir oštro protivio ekstremizmu i najavljivao da će učiniti sve da u Osijeku ne dođe do rata, njegova udovica Jadranka tvrdi da iza njegovog ubojstva stoje visoko pozicionirani članovi vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Branimir Glavaš i Vladimir Šeks.
Veljko Džakula također komentira kako mu je žao što ljudi poput Dmitra Obradovića i Josipa Reihl Kira "nemaju više prostora u javnosti da se o njima govori kao o mirotvorcima koji su dali svoj život da ljudi ne stradavaju".