Više od dve milijarde ljudi u svetu pogođeno glađu, saopštile UN
Oko 2,3 milijarde ljudi u svetu suočava sa umerenim ili ozbiljnim poteškoćama da dobiju dovoljno hrane, navodi se u izveštaju Ujedinjenih nacija (UN).
Ovo je, kako se dodaje, situacija pre početka rata u Ukrajini, koji je izazvao povećanje cene žita, đubriva i energije.
"Najnoviji dostupni dokazi sugerišu da je broj ljudi koji nisu u mogućnosti da priušte zdravu ishranu širom sveta porastao za 112 miliona na skoro 3,1 milijardu", navodi se u saopštenju.
UN je upozorio da ruska invazija na Ukrajinu, koja je počela 24. februara, "ometa snabdevanje i utiče na cene žita, đubriva i energenata", što je dovelo do povećanja cena u prvoj polovini 2022. dok i sve češći i ekstremniji klimatski uslovi takođe remete lance snabdevanja, posebno u zemljama sa niskim prihodima.
Prema izveštaju, glad je nastavila da raste u Africi, Aziji, Latinskoj Americi i na Karibima 2021. godine, ali sporijim tempom nego od 2019. do 2020. godine.
"U 2021. glad je pogodila 278 miliona ljudi u Africi, 425 miliona u Aziji i 56,5 miliona u Latinskoj Americi i na Karibima", navodi se u saopštenju.
Razvojni ciljevi UN zahtevaju okončanje ekstremnog siromaštva i gladi do 2030. godine, ali izveštaj kaže da projekcije pokazuju da će se osam odsto svetske populacije, oko 670 miliona ljudi, suočiti sa glađu na kraju decenije.
Milioni pogođeni skokom cijena hrane zbog rata u Ukrajini
Rat u Ukrajini dodatno obara privredu Evrope
Upozorenje UN-a na 'katastrofu' zbog globalne nestašice hrane
Rodni jaz u nesigurnosti hrane, koji je rastao tokom pandemije korona virusa, još više se povećao od 2020. do 2021. godine.
Podstaknut uglavnom sve većim razlikama u Latinskoj Americi, Karibima i Aziji "2021. godine 31,9 odsto žena u svetu bilo umereno ili ozbiljno ugroženo u poređenju sa 27,6 odsto muškaraca".
U 2020. godini je 22 odsto mlađih od pet godina, ili 149 miliona, imalo zastoj u rastu i razvoju, dok je 6,7 odsto patilo od najsmrtonosnijeg oblika pothranjenosti.