Romski mještani Novog Vinodolskog ostavljeni pod vedrim nebom

Već 20 dana grupa Roma u Novom Vinodolskom na zapadu Hrvatske živi na nogometnom igralištu, nakon što su deložirani iz kuće u kojoj su živjeli. Kuća je srušena kao opasna za stanovanje.

"Nisu nam dali ni da uzmemo stvari ni dokumente", kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) Fikrija Jašarović, jedna od 25 Roma deložiranih iz kuće u gradskom vlasništvu u Novom Vinodolskom.

Kuća je odmah nakon deložiranja srušena. Od tada su beskućnici.

"Kiša pada već dva dana, mi smo na ulici, kompletna moja porodica. Ja ne znam više što ću, nisam više pametna. Oni su nam sve porušili do temelja, tako da nismo stigli uzeti ni papire ni robu. Mi smo praktički goli i bosi! Nitko se ne brine o nama, niti Crveni križ. Ma nitko i ništa", očajna je Fikrija Jašarović.

Jedina je dobra vijest što im je Centar za socijalnu skrb u ponedjeljak 11. srpnja odobrio po 1.500 kuna jednokratne socijalne pomoći.

Pučka pravobraniteljica: 'Nije se smjelo dogoditi'

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter za RSE o ovom slučaju kaže kako je to "neodrživo stanje za državu koja brine za svoje najranjivije i koja brine za ljudska prava, i koje traje već gotovo 20 dana".

"Imamo ljude koji spavaju na nogometnom igralištu i koji nemaju apsolutno nikakve uvjete – ne mogu na WC, nemaju se gdje oprati, čuli smo da tamo ima zmija, zmija je ugrizla jednog od njih... Ljudi žive na nogometnom igralištu! Da li se to smjelo dogoditi? Ne, nije se smjelo dogoditi. Postoje zakonske odredbe koje su ovdje relevantne. Mislim da je ključno ne samo gledati tko je što trebao i morao ranije učiniti, nego hitno zbrinuti ove obitelji", kazala je pučka pravobraniteljica.

On je podsjetila da postoji obaveza lokalne ili regionalne samouprave da obitelji sa malom djecom prema čl. 291 st.3 Zakona o socijalnoj skrbi u slučaju krize smjesti u socijalni stan ili zbrine na drugi način, kako bi se spriječilo razdvajanje obitelji.

"Nikako ne bi bilo dobro da to država dopusti, samo zato jer su roditelji siromašni", kaže.

"Ono što mene najviše žalosti je – ako se hitno svi ne probude - da ne dođe do razdvajanja djece od roditelja zbog siromaštva. Ne zato što se roditelji nisu brinuli za svoju djecu i tako dalje, nego zato što nemaju gdje", poručuje Tena Šimonović Einwalter.

Gradonačelnik kaže da 'nije jednostavno kad su Romi u pitanju'

Gradonačelnik Novog Vinodolskog Tomislav Cvitković kaže za RSE da se dugo odgađalo deložaciju i rušenje, ali da se više nije moglo, i da se radi na privremenom smještaju za deložirane Rome.

"Mi smo bili spremni čak na godinu dana iznajmiti stanove, platiti i troškove stanovanja i režije. Ali nije baš jednostavno kada su Romi u pitanju. Evo sada me baš kolega iz grada zvao - za jednu familiju smo uspjeli dogovoriti. Dečko je donesao ugovor i mi ćemo njemu sada uplatiti stan, tako da smo jednu familiju uspjeli riješiti", pohvalio se Cvitković.

Traži se privremeni smještaj za druge deložirane, a Cvitković kaže kako će u srijedu Ministarstvo graditeljstva izići sa popisom od 15-ak stanova u državnom vlasništvu u Primorsko-goranskoj županiji gdje bi se neke od njih ponudilo kao trajno zamjensko rješenje.

Zastupnik romske manjine ogorčen

Saborski zastupnik romske manjine Veljko Kajtazi ogorčen je postupanjem gradskih vlasti u Novom Vinodoskom, za koje kaže kako su povod za deložaciju Roma našle u glasinama kako su oni – kriminalci.

"Očito da gradske vlasti u Novom ne znaju što znači pojam kriminalac, jer kriminalci ne bi sada spavali pod vedrim nebom! Oni su im srušili objekt, a da im prije toga nisu ponudili drugi smještaj", kaže Kajtazi.

RSE je zanimalo - zar se nije moglo pronaći privremeni, a potom i trajni smještaj za njih prije nego što je policija 24. lipnja u zoru obavila deložaciju, a bager srušio kuću?

"Ma moglo se napraviti prije dvadeset godina, ali to su bili neiscrpni sastanci svih ovih aktera koji i sada sudjeluju. Ali poslije se nitko ne bi javio. Onda je bilo drugih obaveza", kaže Cvitković.

Otvoren postupak o protuzakonitim postupanjima

Ured pučke pravobraniteljice otvorio je postupak u kojem istražuje je li bilo protuzakonitih postupanja prigodom deložacije.

"Sve to još propitujemo. Otvorili smo predmet i glede same deložacije i njene provedbe. Uputili smo dopis MUP-u i još uvijek čekamo njihov odgovor. Prema navodima obitelji, policija je došla u 4 ujutro i okružila objekt koji će se rušiti, a oni tvrde da nisu bili u mogućnosti iznijeti stvari i dokumente prije rušenja", kazala je Tena Šimonović Einwalter.

Romi su u kući u Novom Vinodoskom u vlasništvu lokalnog komunalnog pouzeća stanovali, jer je otac Fikrije Jašarević koji je tamo radio ranije dobio od njih kuću na korištenje.

Oko slučaja deložiranih Roma u Novom Vinodolskom angažiralo se i civilno društvo. Čak 29 organizacija civilnog društva uputilo je zahtjev za hitnim rješavanjem privremenog socijalnog stanovanja romske obitelji, a zahtjev je upućen gradonačelniku Tomislavu Cvitkoviću i županu Primorsko-goranske županije Zlatku Komadini.

„Djeca su bila prisutna prilikom deložacije i sve obitelji su pod velikim stresom, a neki su doživjeli ozbiljnu traumu ovakvim načinom rješavanja njihovog socijalnog stanovanja nakon što 50 godina žive, obrazuju se i rade u Novom Vinodolskom i na području Primorsko-goranske županije", navele su organizacije, među kojima su Savez Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA”, Incijativa mladih za ljudska prava, Centar za mirovne studije, Kuća ljudskih prava, SOLIDARNA – Zaklada za ljudska prava i solidarnost i druge.

Uputili su zajednički zahtjev prema institucijama vlasti da se hitno obezbijedi odgovarajući privremeni smještaj za deložirane pripadnike romske nacionalne manjine u Novom Vinodolskom, da se hitno donesu smjernice i protokoli za rješavanje kriznih situacija kada obitelj s maloljetnom djecom ostanu bez svog doma i nisu u mogućnosti same osigurati smještaj, i da se hitno objave cjelovitipodaci o slobodnim smještajnim stambenim kapacitetima na području Primorsko-goranske županije u vlasništvu županije, a koji se mogu koristiti za socijalno stanovanje.

Vijeća Europe objavilo je u lipnju 2020. godine kako usprkos pomacima nabolje i dalje u Hrvatskoj postoji diskriminacija prema pripadnicima romske i srpske manjine.

U petom po redu mišljenju koje se odnosi na razdoblje zaključno sa jeseni 2020. godine, konstatira se da je postignut napredak, da je uspostavljen antidiskriminacijski zakonodavni okvir i strukture, ali da i dalje postoji diskriminacija manjina, pogotovo prema Romima i Srbima, uključujući povratnike.

Za Rome se – osim diskriminacije, navodi i život u lošim uvjetima u nelegaliziranim naseljima i rano prekidanje obrazovanja.