Obustavljena istraga protiv Dodikovog savjetnika za negiranje genocida
Obustavljena je istraga na osnovu krivične prijave za negiranje genocida u Srebrenici protiv Radovana Kovačevića, savjetnika člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika.
To je za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrđeno u Tužilaštvu BiH u četvrtak, 14. jula. Kovačević je i portparol Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vladajuće stranke u entitetu Republika Srpska (RS).
“Postupajući tužilac u predmetu je nakon sagledavanja svih činjenica, kao i saslušanja prijavljene osobe, donio naredbu o neprovođenju istrage koja je detaljno obrazložena,"navodi se u odgovoru Tužilaštva BiH na upit RSE.
"Podnosilac prijave obaviješten je o odluci i u slučaju da nije zadovoljan, ima mogućnost pritužbe na odluku u zakonskom roku od osam dana”, kažu iz Tužilaštva BiH.
Krivičnu prijavu protiv Kovačevića podnio je u septembru prošle godine tada glavni inspektor Federalne uprave policije Ibro Bešlija iz Sarajeva.
U krivičnoj Bešlija je naveo da je Kovačević, gostujući na javnom medijskom servisu Federalnoj televiziji (FTV), 6. septembra negirao genocid u Srebrenici.
“U potpunosti uvažavam i najiskrenije žalim za svim žrtvama zločina koji se dogodio u Srebrenici jer ni na koji način se ne može porediti sa zločinima genocida kakav se dogodio nad srpskim narodom u Nezavisnoj državi Hrvatskoj, kakav se dogodio u Jadovnu i na mnogim drugim stratištima, ne može se porediti sa zločinom genocida, odnosno holokausta, nad jevrejskim narodom, niti genocidom koju su Turci, koji je Turska sprovela nad Armenima”, naveo je tada Kovačević gostujući u jednoj od emisija na FTV.
Prijava protiv Kovačevića podnesena je na osnovu izmjena Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, polovinom prošle godine kako bi zabranio negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Porodice žrtava genocida osudile obustavu istrage protiv Kovačevića
Udruženja koja okupljaju članove porodica žrtava genocida u zajedničkom saopštenju objavljenom na Twitteru, zatražila su od Tužilaštva BiH da "pojasni šta to negator genocida mora kazati, kako i u kojim okolnosti da bi ispunio biće krivičnog djela negiranja genocida".
"Smatramo da je nedvosmisleno jasno da je obustava istrage namjenski čekala da prođe 11. juli i da se desi onda kada javnost prestane gledati u Srebrenicu," navodi se u saopštenju.
"Ovaj akt predstavlja ohrabrenje drugim negatorima genocida da nastave sa svojim javnim istupima koji će za rezultat imati raspirivanje međuetničke i međuvjerske mržnje, ugrožavanje porodica žrtava te dodatno narušavanje dostojanstva žrtava genocida", kažu iz udruženja.
Predstavnici udruženja ističu kako smatraju da se istraga ne može obustavljati na osnovu izjave osumnjičenog o tome šta je bila njegova namjera prilikom određene radnje.
"Namjeru dokazuje Tužilaštvo BiH, a ona se ima utvrditi i kroz realne posljedice djela, te svijesti koju je nosilac javne funkcije imao ili morao imati o reakciji koju će njegova izjava proizvesti kod porodica žrtava i opće javnosti u BiH. Kao otežavajuću okolnost treba uzeti da je riječ o nosiocu javne funkcije", stoji u saopštenju.
Saopštenje su uputili Pokret "Majke enklava Srebrenica i Žepa", "Majke Srebrenice", "Žene Srebrenice", "Žene Podrinja" iz Bratunca, Memorijalni centar Srebrenica-Potočari Spomen obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine, te Organizacioni odbor za obilježavanje godišnjice genocida nad Bošnjacima "Sigurne zone UN-a“ Srebrenica.
U Srebrenici je 11. jula obilježena 27. godišnjica genocida koji su srpske snage počinile u ovom mjestu 1995. godine. Održana je komemoracija te klanjana kolektivna dženaza za još 50 žrtava.
Za 27 godina ukupno je u Memorijalnom centru u Potočarima ukopana 6.721 osoba.
Od 11. do 17. jula 1995. godine strijeljano je više od osam hiljada žrtava genocida u Srebrenici.
Tužilaštvo BiH formiralo oko 40 predmeta za negiranje genocida
Ni gotovo godinu dana od početka primjene izmjena Krivičnog zakona, nema nijedne podignute optužnice po prijavama za negiranje genocida.
U Tužilaštvu BiH za RSE navode da je formiralo oko 40 predmeta po prijavama i podnescima za negiranje genocida.
Ističu da je u toku rad po svim zaprimljenim prijavama, koje, kako navode, dostavljaju pojedinci ili udruženja, ali ne i nadležne policijske agencije. Dodaju i da se prijave najčešće odnose na prijave protiv građana ili političara, zbog neke izjave u medijima, javnom prostoru, društvenim mrežama.
"U tim slučajevima Tužilaštvo BiH i partnerske policijske agencije trebaju izvršiti potrebne provjere i prikupljanje dokaza, utvrditi postojanje namjere ili umišljaja, postojanje elemenata širenja nacionalne ili vjerske mržnje ili netrpeljivosti i sve druge relevantne činjenice, kako bi tužioci mogli nakon ocjene dostavljenog materijala donijeti tužilačke odluke", kažu u Tužilaštvu.
Kakve se kazne predviđaju za negatore genocida?
Odlukom visokog predstavnika kojom je dopunjen član 145 a, kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine predviđena je za one koji javno podstreknu na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo, nacionalnu ili etničku pripadnost.
Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina kazniće se onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom.
Odlukom je predviđeno i da će se kaznom od najmanje tri godine kazniti onaj ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik, bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.
Odluka predviđa i da će se počinilac krivičnog djela koji je zvaničnik, odgovorna osoba, zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, kazniti zatvorom od najmanje tri godine.