Crkva obezbijedila mjesto za četnički skup u Bijeljini
Morbidna predstava, neobjašnjiva normalnom umu. Tim riječima publicista iz Bijeljina Jusuf Trbić objašnjava skup u čast Draži Mihailoviću, vođi četničkog pokreta u Drugom svjetskom ratu, koji će biti održan u tom gradu na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine.
"Dražin dan" zakazan je za nedjelju 17. jula. Kao mjesto održavanja najprije je određen trg nazvan po Draži Mihailoviću u centru Bijeljine, da bi potom skup bio premješten u Saborni hram, pravoslavnu crkvu u ovom gradu.
Ko nas gleda sa zidova?
Organizator je Udruženje "Kraljevina Srbija" čije je sjedište u Beogradu, a predstavništvo u bh. entitetu Republika Srpska.
Mihailović je 1946. godine osuđen na smrt zbog ratnih zločina i kolaboracije s nacističkom Njemačkom, a nakon toga je strijeljan.
Trbić za Radio Slobodna Evropa (RSE) ističe da skupovi kojima se on veliča, kao i četnički pokret koji je prevodio, ne predstavljaju nikakvu novost u tom dijelu BiH.
Uobičajeno je, kaže, da se prošlost mijenja u skladu s nacionalističkim ciljevima i da se "fašisti i njihovi saradnici promoviraju u heroje".
"Ovdje je moguće što nije nigdje u svijetu. Na području Semberije i Majevice, od ruke četnika stradalo je i mnogo Srba. Zamislite koliko je morbidno slaviti ih kao heroje", ističe Trbić koji je i član Bošnjačke zajednice kulture "Preporod" u Bijeljini.
Zašto je promijenjena lokacija?
Kada je riječ o spomenutoj promjeni lokacije, do te odluke je došlo nakon što su političke stranke iz entiteta Federacije BiH - Socijaldemokratska partija BiH, Naša stranka i stranka Narod i pravda, uputile zahtjev policiji da zabrani skup na trgu.
Predstavnik organizatora iz Udruženja "Kraljevina Srbija" Branislav Tomić, međutim, tvrdi da je lokacija skupa promijenjena "iz tehničkih razloga" te da će parastos biti njen jedini sadržaj.
"Ne mislimo da bilo koga vrijeđamo, nego samo da poštujemo svoje. To je samo jedan duhovni čin i ništa više od toga", kazao je on.
Na pitanje RSE zašto odaju počast vođi četničkog pokreta, Tomić je naveo da su "Mihailovićev lik i djelo decenijama predmet manipulacija" kao i da se "ne smije zaboraviti da je odlikovan od saveznika zbog uloge u Drugom svjetskom ratu".
Ni starješina Sabornog hrama u Bijeljini Dragan Pejčić ne vidi ništa sporno u tome da parastos Draži Mihailoviću bude služen u ovom hramu.
"Crkva se moli za sve stradalnike i to je sasvim normalno", kazao je on za RSE.
Šta kažu inicijatori zabrane skupa?
Stranke koje su tražile zabranu skupa u Bijeljini su, uz ostalo, navele da skup posvećen Mihailoviću predstavlja javno izazivanje nacionalne i vjerske mržnje te netrpeljivosti.
Uz podsjećanje da je on bio "vođa pokreta kojem je cilj istrebljenje Bošnjaka iz Sandžaka, te Bošnjaka i Hrvata iz BiH", upozorili su da se u Mihailovićevo ime "ubijalo i u ratu tokom devedesetih godina prošlog stoljeća".
"Tvrdnje organizatora da će se ljudi koji veličaju one poput Mihailovića suzdržati od povika i uvreda predstavlja vrijeđanje inteligencije za svakog normalnog čovjeka. To su dokazano fašistička naslijeđa", kazao je za RSE Elemdin Konaković, predsjednik stranke "Narod i pravda" i jedan od potpisnika zahtjeva.
Inače, svake godine, 13. marta u Višegradu, gradu na istoku BiH, okupljaju se pripadnici ravnogorskih četničkih organizacija iz BiH i drugih zemalja kako bi obilježili godišnjicu hapšenja Draže Mihailovića.
Ova okupljanja su obilježena isticanjem ikonografije i pjevanjem pjesama koje potiču na mržnju i strah kod bošnjačkih povratnika u tom gradu. No, ove godine skup nije održan, nakon što ga je zabranila policijska stanica u Višegradu.
Organizatori se ograđuju od ravnogoraca
Organizatori skupa u Bijeljini, pak, tvrde da "Dražin dan" neće podsjećati na višegradska postrojavanja. Tomić ističe da njegovo udruženje nije povezano sa članovima Ravnogorskog četničkog pokreta, te da oni nisu pozvani.
"Mi smo jedna ozbiljna organizacija i nemamo veze s njima. E sad, da li će se neko od njih samoinicijativno da dođe, ne mogu da garantujem. No, to neće biti ni blizu onoga iz Višegrada. Nikakve parole i pjevanja", ističe Tomić.
Bijeljina godinama ima trg koji je nazvan po vođi četničkog pokreta Draži Mihailoviću. Uz odobrenje Gradske skupštine Bijeljina, na njemu je 2021. godine podignuta i Mihailovićeva bista, na mjestu nekadašnjeg spomenika Veselinu Gavriću, borcu iz Narodnooslobodilačke borbe u Drugom svjetkom ratu.
Branko Todorović iz Helsinškog odbora za ljudska prava kaže za RSE da je proteklih 30 godina u Srbiji i bh. entitetu Republika Srpska prisutan trend rehabilitacije četničkog pokreta.
Rehabilitacija Draže: Revizija istorije, slavlje i ogorčenje
Upozorio je na rastuću podršku snagama koje su u Drugom svjetskom ratu bile bliske poraženim nacističkim snagama i koje su odgovorne za brojne zločine.
"Poznato je da su četnici pobili ogroman broj civila- muslimana, Bošnjaka, Hrvata, ali i Srba. Neki istoričari tvrde da je najveći broj njihovih žrtava srpske nacionalnosti. Nevjerovatno je da jedan narod ima tako kratko pamćenje i da slavi čovjeka čije su jedinice činile, možda, i najbrutalnije zločine prema srpskom stanovništvu", ističe Todorović.
Tužilaštvo BiH je 2020. podignulo optužnicu protiv trojice pripadnika Ravnogorskog pokreta, jer su tokom postrojavanja u Višegradu, u martu 2019. godine, izazivali rasnu, nacionalnu i vjersku mržnju.
Žalbeno vijeće Suda Bosne i Hercegovine (BiH) osudilo je 22. juna Dušana Sladojevića, Slavka Aleksića i Ristu Lečića na po pet mjeseci zatvora.
U Ravnogorskom pokretu tvrde da možda dolaze
Na upit RSE da li će doći na "Dražin dan" u Bijeljini, Jovo Vukeljić, predsjednik Ravnogorskog pokreta u Doboju, na sjeveru BiH, kaže da pozivnicu nije dobio, ali nije isključio mogućnost da će njegovi članovi ići.
"Nismo bili u organizaciji skupa i nisam dobio pozivnicu. Ali, očekujem to, jer imamo naše organizacije u tom rejonu", kazao je za RSE.
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, Bijeljina ima oko 107 hiljada stanovnika, od kojih je 85 posto srpske nacionalnosti. U tom gradu stanuje nešto više od 13 hiljada Bošnjaka, te manji broj Hrvata.
U ratu od 1992. do 1995. godine u gradu i okolini su se desili neki od najvećih ratnih zločina nad bošnjačkim stanovništvom.
U aprilu ove godine navršeno je 30 godina kako su srpske paravojne postrojbe, predvođene Željkom Ražnatovićem Arkanom, upale u grad i nasilno preuzele vlast.
U prva četiri dana u aprilu 1992. godine Arkanove paravojne jedinice ubile su najmanje 100 civila, a prema podacima Udruženja "Povratak", do 1995. u ovom gradu ubijeno je najmanje 500 civila.
Optužnica zbog strijeljanja bošnjačkih civila u Bijeljini
Usprkos ratnim stradanjima, jedna od ulica u tom gradu decenijama nosi naziv upravo po Arkanovoj Srpskoj dobrovoljačkoj gardi.