U Crnoj Gori u porastu govor mržnje i prijetnje
Bezjednosne službe Crne Gore usmjerene su na smanjivanje tenzija i učiniće sve da ostane mir u državi, rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) ministar bez portfelja Zoran Miljanić.
U Crnoj Gori su u porastu društveno-političke tenzije, nakon što je Vlada Dritana Abazovića usvojila tekst Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), protivno volji parlamentarne većine.
Tenzije su kulminirale sukobima tokom proslave Dana državnosti u Nikšiću 13. jula u kojima je povrijeđeno više osoba. Do tada prisutni govor mržnje na društvenim mrežama eskalirao je do prijetnji smrću aktivistima i novinarima zbog čega je podnijeto više krivičnih prijava. Teškim uvredama izložen je bio i premijer Dritan Abazović.
Država nije odlučna da se bori protiv ovih pojava već ih nezainteresovanošću i blagim kaznama podstiče, ocjenjuje za RSE građanski aktivista Aleksandar Zeković, jedan od onih koji je podnio krivičnu prijavu zbog prijetnji.
Komentarišući napade, u kontekstu napada na novinare, Vesna Rajković iz Instituta za medije kaže da posebno je zabrinjava uloga desničarskih organizacija bliskih SPC-u.
"Ne bih da budem krajnje pesimistična, ali sve ukazuje da nijesmo u NATO da bi se vrlo lako pretvorile u paravojne formacije slične onima s početka devedesetih", navodi Rajković.
Kako je došlo do porasta posljednjih tenzija?
Napetost u društvu pokrenulo je usvajanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom 8. jula. Zbog usvajanja Ugovora ispred Vlade je bilo više protesta.
Nakon toga, obilježavanje Dana državnosti Crne Gore 13. jula u Nikšiću okončano je intervencijom policije koja je bacila suzavac kako bi spriječila širi sukob dvije grupe građana. Na gradskom trgu proslavu je sa crnogorskim nacionalnim obilježjima organizovao Forum slobodnih građana Luča dok se na drugom trgu okupila druga grupa građana sa trobojkama, srpskim nacionalnim i simbolima SPC.
Sociolog Andrija Đukanović ukazuje na učešće u ovim političkim sukobima nekih paracrkvenih organizacija.
"Pravoslavna bratstva imaju snažnu podršku crkve iako se zna da mnogi njihovi članovi imaju kriminalni dosje", navodi Đukanović.
Mediji su naveli da su se u grupi, koja je sebe prozvala Nikšićki Srbi, bili pripadnici pravoslavnih bratstava Stupovi, Tvrdoš...
Kome je sve prijećeno?
Književnik Andrej Nikolaidis, aktivista za ljudska prava Aleksandar Saša Zeković i izvršni koordinator Građanske inicijative "21. maj" Ljubomir Filipović, podnijeli su zajednički prijavu policiji zbog prijetnji preko društvenih mreža koje su dobili.
U nekim od prijetnji se navodi da su "Andrej Nikolaidis, Alex Zeković, Ljubo Filipović i njima slični likovi zreli za odstrel", kao i "nadam se da će ti neko lobanju izlomiti".
Poslaniku Demokratske partije socijalista i bivšem ministru odbrane Predragu Boškoviću prijećeno je u komentarima na portalu IN4S, osim uvreda na nacionalnoj i vjerskoj osnovi i smrću.
On je objavio sporni komentar sadržine: "Za tebe i gospodara ti jedino je metak lijek".
Novinar Pobjede Duško Mihailović koji je doživio neprijatnost 13. jula u tokom izvještavanja sa skupa od ekstremista, 16. jula je na Tviteru dobio poruku prijeteće sadržine, u kojoj je nazvan "g*vnom fašističkim", a autor poruke je ustanovio i da će "doći kraj fašizmu".
Mihailović je prijetnju prijavio Ministarstvu unutrašnjih poslova.
Nikšićka policija podnijela je 16. jula krivičnu prijavu protiv Radovana Kavaje zbog sumnje da je ugrozio sigurnost Nikšićaninu Esadu Gegiću, učesniku slavlja na pro-crnogorskom skupu na trgu. On je fizički napadnut nakon sto je od grupe koja je sebe identifikovala Nikšićki Srbi označen kao osoba koja je nasrnula na njih i psovala im "srpsku majku".
Zeković: Država podstiče mržnju i prijetnje
Jedan od onih koji je izložen prijetnjama, građanski aktivista Aleksandar Zeković za RSE kaže da se država nije odlučno postavila, da je "policija potpuno nezainteresovana čime podstiče izlive mržnje i nasilje".
Kako kaže, prijetnje na nacionalnoj i vjerskoj osnovi se nastavljaju uprkos prijavama, "a policija niti tužilaštvo samoinicijativno ne reaguju".
"Očito govor mržnje i prijetnje se samo pojačavaju. Do sada smo imali u online prostoru takvih izliva a sada je to u realnom prostoru. Dodatno, oni koji prijave nasilje doživljavaju novi talas prijetnji upravo od ekstremističkih vjerskih grupa", ukazuje Zeković.
Miljanić, pak, smatra da se tenzije uglavnom dižu kada nekim učesnicima političkog života u Crnoj Gori ne odgovaraju aktuelne društveno-političke promjene.
"Ovoga puta to je stupanje na dužnost nove vlade. Promjena je to što se krenulo u obračun sa organizovanim kriminalom i korupcijom. Službe će se izboriti s ovim pojavama. One su depolitizovane u zadnjem periodu, što se ne može reći za neki prethodni period", kaže Miljanić.
I Abazović na udaru neistomišljenika
Nakon što je Vlada na njegovo insistiranje usvojila Temeljni ugovor i premijer Abazović se našao na udaru političkih neistomišljenika na društvenim mrežama.
No, dodatnom govoru mržnje izložen je nakon izjave na komemoraciji u Potočarima, povodom godišnjice genocida u Srebrenici gdje je rekao da "genocid nije počinjen nad Bošnjacima, nego nad ljudima" i da ga "nisu počinile vojske, nego politike".
U kom su ga, između ostalog, nazivali izdajnikom, "promoterom srpskog sveta", "dučeom iz Vučićevog džepa"...
Za Zekovića je sporno što Abazović nije reagovao krivičnom prijavom ni protiv koga ko mu je prijetio.
"On mora da bude primjer građanima i da podnese prijavu, čime bi pokazao snagu države. To čini iz populističkih razloga, sputavajući nadležne da reaguju. Onda nije ni čudo što se dešava ekspanzija nasilja, bez obzira da li mu prijete zbog politike koju sprovodi ili po vjerskoj i nacionalnoj osnovi", ističe Zeković.
Sociolog Đukanović reakcije i prijetnje na Abazovića vidi kao veoma nekorektne.
"Djeluje da je Abazović više zla nanio srebreničkim muslimanima čak i od onih koji su ih ubijali. Napadi su toliko predimenzionirani da je i to zabrinjavajuće", kaže Đukanović.
Ko je sve nacionalista?
Podjele u Crnoj Gori datiraju odavno ali danas doživljavaju kulminaciju, kaže sociolog Andrija Đukanović.
"Iz politike potiče sukob koji se prenosi na građane. Obje strane sukoba, da ih tako uslovno nazovemo, istrajavaju na svojim stavovima unižavajući drugi stranu. Obostrano se dehumanizuju pripadnici takozvanog srpskog odnosno crnogorskog pokreta", navodi Đukanović.
S druge strane, Zeković smatra da i mediji podstiču polarizaciju i netrpeljivost u društvu.
"Kod nekih medija imamo narativ da je sve odraz sukoba dva ekstrema i dva nacionalizma (crnogorski i srpski prim. aut.). Ne, na djelu je ekspanzija velikosrpskog nacionalizma a ovo čemu svjedočimo je reakcija na njega", kaže Zeković.
Ni Vlada, kaže Zeković, nije podstakla dijalog "već kao da nesvjesno daje usmjerenja da se ljudi dodatno ukopaju u rovove. I onda iz tih pozicija dodatno promovišu nasilje i mržnju".
I Vesna Rajković smatra da su teze o dva nacionalizma u Crnoj Gori – vrlo opasne konstrukcije.
"Ne treba posebno podsjećati kakve su posljedice velikosrpskog nacionalizma na Balkanu. Jasno je da su i sa druge strane u procrnogorskom korpusu tenzije značajno podignute, što se vidjelo i u Nikšiću, ali razloge treba tražiti u politici posljednje dvije Vlade koje su bile pod snažnim uticajem SPC", navela je Rajković.
SPC i promocija četničkih saradnika
Da tenzijama u društvu doprinosi i Srpska pravoslavna crkva, veličanjem četničkih vođa i konstantnim miješanjem u politiku, ocjenjuje sociolog Andrija Đukanović.
Naime, u atmosferi podignutih društvenih tenzija Srpska pravoslavna crkva održala je parastos 17. jula četničkom vođi Draži Mihajloviću u Kotoru dok je mitropolit Joanikije izjednačio fašiste i komuniste i veličao popa Lipovca koji je bio na strani četnika.
"Ta vjerska organizacija ima veliki uticaj na politiku i teme nevezane za vjeru plasira u javnost. Držali su parastos Mihajloviću pod izgovorom da svi zaslužuju da im se održi opelo", kaže Đukanović.
Osim toga, mitropolit SPC u Crnoj Gori Joanikije je tokom službe u Cetinjskom manastiru 17. jula rekao da između komunista i nacista, "osim razlika postoje mnoge sličnosti poput sklonosti ka masovnim zločinima" i "mržnje protiv pravoslavlja" koje, kako je rekao, i "danas ima u Evropi".
On je u pozitivnom kontekstu govorio o mitropolitu Joanikiju Lipovocu koji je tokom Drugog svjetskog rata sarađivao sa italijanskim i njemačkim fašistima a zarobljen je 1945. sa grupom četnika.
"To baca sumnju na iskrenost djelovanja crkve i njenu misiju. Svako malo crkveni poglavari saopštavaju stavove koji nose ton istorijskog revizionizma u smislu da će doći vrijeme nekih vrijednosti koje oni podržavaju, da će se neki stari poredak vratiti i slično", Đukanović.
Prema ministru Miljaniću, podizanje nacionalnih strasti i podgrijavanje vjerskih osjećanja odgovor je na promjene koje Vlada namjerava da sprovede u pravosudnom sektoru i procesuiranje odgovornih za organizovani kriminal i korupciju, a na zahtjev Evropske unije.