Političkim pritiskom do kontrole nad crnogorskim tužilaštvom

Iako je uvijek bilo političkih pritisaka na tužilaštvo i pravosuđe u Crnoj Gori, nikad nijesu bili ovako ogoljeni i javni, smatraju sagovornici Radija Slobodna Evropa (RSE).

Na pritiske sa najviših političkih adresa je reagovao Tužilački savjet pozivom da se ne prijeti tužiocima i porukom političarima da ne pripisuju sebi rezultate rada tužilaca.

Koordinator pravnog programa Građanske alijanse Zoran Vujičić situaciju u pravosuđu ocjenjuje kao "nikad goru".

"Ranije smo imali vlast koja je suptilno vršila pritisak na pravosuđe. Danas je to do kraja ogoljeno. Nažalost, sve loše se prelama preko sudstva i tužilaštva", kaže Vujičić.

I advokat Veselin Radulović saglasan je da političari, kako bivše vlasti, Demokratske partije socijalista (DPS), tako i aktuelne, vrše neprimjeran pritisak na pravosuđe.

"Poruke koje dolaze sa najviših adresa i funkcija nažalost nijesu nove. Političari u Crnoj Gori su uvijek pokazivali neskrivenu želju, ne samo da utiču na rad pravosuđa i tužilaštva, već i da ga kontrolišu", kaže Radulović za RSE.

Đukanovićev pritisak na pravosuđe

Politički pritisci na crnogorsko tužilaštvo, bilo otvorenom kritikom i upozorenjima, bilo usiljenim pohvalama i prejudiciranjem presude prema uhapšenima, intenzivirani su posljednjih mjeseci.

U tom periodu uhapšena je bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i njen sin, predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić, zatim članovi Upravnog odbora "Plantaža" profesori Veselin Vukotić, Božo Mihajlović i drugi.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je u intervjuu za Radio-televiziju Crne Gore (RTCG) 12. jula upozorio tužioce na posljedice, ukoliko ne dokažu krivicu onih koje su uhapsili.

"Onaj ko se olako opredijelio da dovede u pitanje moralni lik nekog ko je bio nosilac sudske vlasti toliko dugo ili ko je bio samo predsjednik Privrednog suda, onaj ko se usudio da to uradi bez dovoljno pouzdane sumnje da pokreće te procese, ne može računati da ubuduće može da obavlja te poslove", riječi su Đukanovića.

Na ove prijetnje reagovao je Tužilački savjet apelujući na političare, da se uzdrže od javnih istupa koji imaju prizvuk poziva državnim tužiocima da donesu ili ne donesu određenu odluku.

"Visoki javni funkcioneri, a naročito oni čija je formalna i politička moć najveća, imaju posebnu odgovornost da ohrabre državne tužioce na zakonito i efikasno postupanje, umjesto prijetnji da će 'odgovarati'", poručili su tužioci.

I Zoran Vujičić iz Građanske alijanse izjavu predsjednika Crne Gore Milo Đukanovića vidi kao primjer pritiska na tužilaštvo.

"To je neprimjerno. To u našem zakonodavstvu nije poznato. Ako tužilac ne radi posao kako treba, postoji disciplinska komisija koja procjenjuje njegov rad", kaže Vujičić.

"Nosioci vlast", dodaje Vujičić, "treba da obezbijede sve uslove da ljudi u pravosuđu vrše funkcije nezavisno i odgovorno".

Pritisak premijera i njegovog Građanskog pokreta URA

Tužilački savjet je takođe pozvao političare da rezultate državnih tužilaca ne pripisuju sopstvenim zaslugama, "jer na taj način posredno urušavaju integritet državnih tužilaca i tužilaštva".

Zoran Vujičić kaže da aktuelni državni funkcioneri pritisak na pravosuđe vrše time što privedene ili uhapšene pod određenom sumnjom proglašavaju krivima.

"Imamo situaciju da oni koji se dovode na informativne razgovore u tom trenutku nemaju status osumnjičenog, a kroz izjave ministara i najodgovornijih funkcionera to se karakteriše kao hapšenja, što apsolutno ne odgovara statusu tih lica", navodi Vujičić.

Tako, kaže Vujičić, političari pritiskaju tužioce da im promijene status.

"Političari zaboravljaju da se sudi na osnovu dokaza, a lica koja imaju status okrivljenih moraju biti osuđeni samo na osnovu dokaza. Ukoliko njih nema, napravljena je nepopravljiva šteta tim licima, ali i građanima koji moraju da plaćaju odšete", ocjenjuje Vujičić.

Posljednji slučaj koji govori o pritisku na tužilaštvo je saopštenje Građanskog pokreta URA čiji je predsjednik aktuelni premijer Dritan Abazović.

Nakon hapšenja službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost Petra Lazovića, URA je saopštila da je "velika satisfakcija kada pravda zakuca na vrata onih koji su se u prethodnom periodu, položajima u državnom aparatu, sakrivali od pravde i uz evidentne dokaze činili pronevjere i teška krivična djela".

Reagovao portparol DPS Miloš Nikolić, saopštavajući da je URA "napisala presudu" i izvršila nezapamćen pritisak na rad tužilaca.

"Partija čiji lider [Abazović] već dvije godine hapsi, tuži i presuđuje, pritom kršeći pretpostavku nevinosti, trebalo bi da zna da niko više od njih ne diskredituje pravosuđe, a posebno tužilaštvo, prikazujući ga kao politički instrument vlasti", navodi se u saopštenju DPS.

Prethodno je premijer Dritan Abazović pozdravio hapšenje predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića ocjenjujući da je "to dobro za državu", uz očekivanja da će se trend hapšenja nastaviti.

Jeftina propaganda devalvira borbu protiv korupcije

"Malo što devalvira pokušaje vladavine prava kao jeftini marketing partija koje su stvarnu borbu protiv korupcije podredile dnevno-političkim potrebama i internoj agendi", ocijenio je Dejan Milovac iz MANS-a, organizacije koja se godinama bavi istraživanjem visoke korupcije.

U slučaju, zaplijene više tona cigareta iz slobodne zone Luke Bar, premijer Abazović i dio ministara su tvrdili da je u tim akcijama presječen krijumčarski lanac i razbijena kriminalna grupa, ali do danas nije bilo hapšenja organizatora tih poslova.

Iako su, zaplijenjene cigarete okarakterisali kao robu za krijumčarenje, ubrzo su se suočili sa tužbama firmi koje se legalno bave prodajom i tranzitom cigareta, a čija je roba takođe zaplijenjena.

Vrh Abazovićeve Vlade najavljivao je da će državni budžet biti puniji za više desetina miliona eura od prodaje zaplijenjenih cigareta, ali do sada nije objavljeno da je prodata i jedna paklica.

Dok je bio potpredsjednik Vlade Zdravka Krivokapića, aktuelni premijer je pozivao tužilaštvo da hapsi bivše državne funkcionere koji pripadaju DPS.

"U što kraćem roku skinuti imunitet glavnom akteru afere - bivšem ministru poljoprivrede, Petru Ivanoviću!", naveo je Abazović na Tviteru 4. februara prošle godine.

Pritisci na tužilaštvo – konstanta svake vlasti

Pokušaj uticaja političkih lidera na pravosuđe, kaže advokat Veselin Radulović, nije ekskluziva prethodne vlasti DPS-a predsjednika Mila Đukanovića, koja je izgubila vlast avgusta 2020. godine jer su "i oni koji su nakon njih došli pokazali isto ponašanje i manire prema tužilaštvu".

"Nadam se da će Specijalno tužilaštvo, koje pokazuje razlike u odnosu na postupanje prethodnog, uprkos pritiscima profesionalno raditi, u skladu sa Ustavom", zaključuje Radulović.

Zoran Vujičić kaže da tužioci ne smiju da podlegnu pritiscima.

"Bez obzira ko je imenom i prezimenom s druge strane. Tužiocima treba samo da je bitno da li su lica izvršila neko krivično djelo ili ne, da im to bude jedina vodilja", navodi Vujičić.

Crnogorsko tužilaštvo nema Vrhovnog državnog tužioca, koga tek treba da izabere Skupština Crne Gore dvotrećinskom ili tropetinskom većinom.

Do sada nije bilo moguće postići politički dogovor o izboru čelnika tužilaštva.

Posljednji puni mandat Vrhovnog državnog tužioca je trajao do oktobra 2019. godine. nakon čega su čelnici tužilaštva imali status "vršioca dužnosti".