Kurti: Razlike između Prištine i Beograda u sporazumu o nestalima

Premijer Kosova Albin Kurti rekao je da Priština ima konceptualne razlike sa službenim Beogradom o sporazumu o nestalim osobama.

Kurti je na medijskoj konferenciji u Prištini u srijedu, 20. jula, priznao da su Kosovo i Srbija uskladili svoja stajališta u vezi sa sporazumom o nestalim osobama o kojem se raspravlja u okviru dijaloga uz posredovanje Brisela. 

Međutim, Kurti je rekao da Kosovo inzistira na korištenju odrednice "osoba prisilno nestala tokom rata".

"Službeni Beograd inzistira na pozivanju samo nestalih, mi inzistiramo na tome da naglasimo da je to učinjeno silom, učinjeno je nasiljem. Jer nisu nestale osobe zbog elementarnih nepogoda, nego imamo članove obitelji koji znaju da im je sina ili kćer odvela određena osoba u uniformi ili ne. Dakle, radi se o otmicama, koje su izvršene uz nasilje. Inzistiramo da se i to naglasi", rekao je Kurti.

Prema podacima vlasti na Kosovu, još 1.639 osoba se vodi kao nestalo tokom rata, većinom Albanaca.

Kurti je također govorio o nedostatku sastanaka na visokoj razini u okviru dijaloga.

Kazao je da se tokom ove sedmice trebao sastati s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, no prema njegovim riječima, Srbija je tražila da se susret odgodi.

"Razlog zašto nema sastanaka ne treba tražiti u Prištini, nego upravo u Beogradu. Mislim da je glavni faktor zašto se bježi od razgovora o odnosima Kosova i Srbije, jer se ne razgovara o Kosovu, nego o odnosima Kosova i Srbije, jer se odgađa konstituiranje Skupštine, odugovlače s formiranjem vlade jer ne žele uvesti sankcije Rusiji. Dakle, ovo je moje tumačenje trenutne situacije", rekao je Kurti.

Kurti i Vučić sastali su se dva puta u okviru dijaloga, a oba susreta završila su bez konkretnih dogovora. Njihov posljednji susret bio je 19. jula 2021.

Oni koji su na američkoj crnoj listi "imaju interes za destabilizaciju" na Sjeveru

Kurti je upitan i o upozorenjima iz Srbije da bi moglo doći do destabilizacije u sjevernim općinama, većinski naseljenim Srbima, 1. augusta, kada je rok, prema odluci Vlade, da se sve registarske pločice  - koje izdaje Srbija - izbace iz upotrebe i da se automobili registriraju s registarskim oznakama RKS (Republika Kosovo).

Poručio je da destabilizaciju žele oni koji ne žele pravnu državu.

"Oni koji su na crnoj listi američkog ministarstva financija, oni koji imaju naloge za hapšenje na Kosovu, oni koji su radili i rade za ilegalne strukture, naravno imaju interes za destabilizaciju", rekao je i dodao: 

"Problem je kada njihov interes naiđe na političku potporu u Beogradu i vjerujem da bi međunarodni čimbenici trebali masnim slovima zabilježiti tu političku potporu koja dolazi ovim kriminalcima koji žele destabilizirati Kosovo jer se bore protiv države Kosovo", rekao je Kurti. 

Čini se da je Kurti mislio na potpredsjednika Srpske liste Milana Radoičića za kojim je raspisana potjernica  na Kosovu i koji je na američkoj crnoj listi zbog umiješanosti u korupciju.

Ministar unutarnjih poslova Kosova Đeljalj Svećlja (Xhelal Sveçla) u intervjuu za Radio Slobodna Evropa prije nekoliko dana opisao je Radoičića kao vođu krijumčara koji napadaju kosovsku policiju.

Kosovski premijer također je okrivio Srbiju za prepreke u provedbi mape puta sporazuma o energetici na sjeveru Kosova, upozorivši da Vlada ove zime neće subvencionirati energiju koja se troši na sjeveru zemlje, ako se ne implementiraju ciljevi s mape puta. 

Od 1999. do 2017. dug za sjever Kosova plaćali su i građani drugih općina Kosova.

No, Žalbeni sud je krajem 2017. odlučio obustaviti tu praksu, ocijenivši je nezakonitom.

Ovu je odluku kasnije potvrdio Ustavni sud Kosova, a isplata je otišla Operatoru sustava, prijenosa i tržišta električne energije na Kosovu (KOSTT). KOSTT je javno poduzeće Kosova sa 100 posto državnih dionica.