Skupoća i konkurencija prazne Crnu Goru u jeku sezone
U špicu sezone popunjenost većine crnogorskih plaža je kao u predsezoni.
U odnosu na prošlu godinu manje je oko 30 odsto gostiju u privatnom i oko sedam u hotelskom smještaju.
"Visoke cijene, loš kvalitet, niskoplatežni turisti – nema iznenađenja zbog ovakvog stanja stvari", kaže profesor turizma Rade Ratković za Radio Slobodna Evropa (RSE).
I Milica iz jedne receptivne turističke agencije iz Podgorice, koja bilježi pad upita, saglasna je da država nema adekvatnu strategiju u privlačenju gostiju.
"Nasumice se biraju tržišta. I dalje smo neka vrsta masovnog turizma a cijene su kao da smo najelitnija destinacija. Zapravo, za elitni turizam smo spremili cijene a loš nivo usluge zadržali", navodi Milica za RSE.
S druge strane Jelena Kaluđerović iz Budvanske rivjere očekuje da će se u narednim danima trend pada gostiju u odnosu na prethodnu godinu zaustaviti.
"Poslednje dvije godine polazale su da se situacija može mijenjati iz dana u dan i da ima turista koji koriste 'last minute' rezervacije", kaže Kaluđerović za RSE.
Nema Rusa, Ukrajinaca, aviona, sezonskih radnika...
Crna Gora nije uspjela da nadomjesti sa drugih tržišta odsustvo ukrajinskih i ruskih gostiju, koji su izostali kao posledica ruske agresije na Ukrajinu.
Rusima su, između ostalog zabranjeni i direktni letovi kao dio sankcija zbog agresije, a preko 8.000 Ukrajinaca, koji borave u Crnoj Gori imaju status izbjeglice.
Prošle godine su Rusi i Ukrajinci činili oko 16 odsto crnogorskih gostiju. Gosti iz Srbije činili su oko 28 odsto, iz Bosne 14 a iz Kosova sedam...
Uz to pojačana je i konkurencija, od Hrvatske, Grčke, Turske, Albanije, Italije …
Mnoge zemlje koje su prošlu sezonu dočekale sa restriktivnim mjerama zbog pandemije ovog ljeta su otvorile granice.
Prošle godine Crna Gora bila jedna od rijetkih otvorenih zemalja u kojoj turistima nisu traženi dokazi o vakcinaciji ili negativnom testu na koronu, a uz to im se na odlasku nudio besplatan PCR test.
Osim toga, u neke od ovih zemalja, zbog boljih primanja, otišao je da radi veliki broj kvalifikovanih sezonskih radnika, posebno kuvara čiji se nedostatak osjeća u kvalitetu crnogorske ponude.
Na Crnu Goru, kao tipičnu avio-destinaciju, uticali su i globalni problemi u vazdušnom saobraćaju, prekidi avio veza, otkazivanje letova ali i lokalni poput prošlogodišnjeg gašenja nacinalne avio kompanije i osnivanje nove sa znatno manje konekcija.
Globalni porast cijena goriva uticao je na poskupljenje svih vidova drumskog prevoza.
Visoke cijene ne prati kvalitet
Danak je uzela i inflacija, pad vrijednosti eura i strah od nadolazeće recesije od jeseni kao posledice rata kojem se kraj ne nazire.
Potrošačke cijene u junu ove godine u odnosu na isti mjesec 2021, u Crnoj Gori prosječno su više za 13,5 odsto, pokazuju novi preliminarni podaci Uprave za statistiku – Monstata.
Za oko 30 odsto skočile su cijene turističkih usluga, od pića i hrane, preko parkinga, rentiranja auta, plažnog mobilijara, smještaja.
Ukazujući na nerealan skok nekih usluga premijer Dritan Abazović je na sjednici Vlade 18. jula naveo primjere i višestrukog uvećanja cijena.
"Cijene na primorju su kao na Azurnoj obali, to Crna Gora do sada nikada vidjela nije", rekao je premijer Dritan Abazović.
"Cijena vode na primorju je i do četiri eura, a prije godinu i po je bila 1,5 euro. Neke sojenice (male kućice na Adi Bojani) su se izdavale po 50, a sada po 250 eura. Samo treba da budemo realni i pošteni", naglasio je Abazović.
I Rade Ratković u visokim cijenama vidi razlog za nezadovoljstvo turista:
"Naši ugostitelji su ove godine precijenili tržišne mogućnosti i to će platiti nezadovoljstvom gostiju ali i lošijom potrošnjom. Oni koji nemaju će manje trošiti i tako će se pilagoditi povećanju cijena."
On povlači paralelu sa susjednom Hrvatskom, koja ima visoke cijene.
"Ali tamo se niko ne buni. U Hrvatskoj imate kvalitet, dominantni su im turisti iz Zapadne Evrope. A mi smo se fokusirali na naš region koji je siromašan, kratkosezonski. Tako se ne postiže niti duga sezona, niti dobra potrošnja", ukazuje Ratković.
On dodaje da povećanje cijena nije pratio i skok u kvalitetu ponude. Od saobraćajnih gužvi, do čistoće, buke.
Ugostitelji su i ovog ljeta više puta protestvovali zbog buke a o razmjerama problema svjedoči podatak da je tokom prošlog ljeta budvanski Duckley hotel, podnio više od 200 prijava zbog količine decibela koja se do ranih jutarnjih sati čuje iz četiri diskoteke.
"Jako je loša struktura ponude. Kao destinacija se nismo podigli. I dalje su saobraćajne gužve, buka, nedostatak parking mjesta. Imamo konfliktne situacije u svakom trenutku gdje se razne funkcije stalno sudaraju – oni koji žele bučnu zabavu i oni koji žele mirni odmor", navodi Ratković.
Odgovornost je u Vladi – ali kojoj?
Ratković smatra da je država ušla nepripremljena u sezonu a uz to u političkim zbivanjima izgubila godinu.
Priprema ovogodišnje turističke sezone našla se u raskoraku između odlazeće i nove vlade.
Prethodna premijera Zdravka Krivokapića je bila tri mjeseca u tehničkom mandatu od početka februara kada joj je izglasno nepovjerenje, do 28. aprila kada je izabrana nova premijera Dritana Abazovića.
Abazović preuzima Crnu Goru poljuljanog kredibiliteta
Ministri stare i nove Vlade međusobno se optužuju za evidentan podbačaj.
Svako ko se bavi turizmom, zna da se sezona priprema godinu unaprijed, saopšteno je iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma, uz podsjećanje da je aktuelna Vlada izabrana 28. aprila 2022.
Oni su na optužbe ministara iz prethodne vlade okupljenih u Pokret "Evropa sad" da su "amaterskim pristupom doveli u pitanje trend oporavka turizma uspostavljen prošle godine" naveli "da su zatekli zapušteno stanje, bez planova za pripremu turističke sezone".
Na optužbe da nijesu sagledali posljedice rata u Ukrajini i globalne krize, niti adekvatno promovisali turističku ponudu na regionalnim i zapadnoevropskim tržištima iz ministarstva su odgovorili da je Nacionalnoj turističkoj organizaciji opredijeljen minimalni budžet nedovoljan i za skromnu regionalnu promociju, a kamoli išta ozbiljnije.
Ipak činjenica je da su mjeseci koji su trebali biti utrošeni u pripremu sezone, prošli u političkim tenzijama smjene jedne i izbora nove Vlade a najave lokalnih izbora u više opština su potisnuli turističke teme.
Učešće sektora turizma u nacionalnom BDP-u rekordne 2019. bilo je 22 posto kad je država prema podacima Centralne banke prihodovala preko milijardu eura.
Prihodi od turizma prošle godine iznosili su oko 758 miliona eura.
Turizam čini 25 odsto bruto domaćeg proizvoda.