Documenta prosvjeduje zbog dodjele čina optuženiku za ratne zločine
Zagrebački Centar za suočavanje s prošlošću Documenta prosvjeduje zbog toga što je hrvatski predsjednik Zoran Milanović 20. srpnja dodijelio počasni čin brigadnog generala Đuri Matuzoviću, jednom od zapovjednika Hrvatskog vijeća obrane (HVO), kojem se trenutno sudi za ratne zločine.
Odlukom o dodjeli počasnog čina hrvatski predsjednik omalovažava rad pravosuđa susjedne zemlje i uznemirava preživjele žrtve povreda međunarodnog humanitarnog prava, navodi se u priopćenju Documente.
Iz Documente podsjećaju da je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podignulo 30. prosinca 2016. optužnicu protiv Đure Matuzovića, Ive Oršolića, Tade Oršolića, Marka Dominkovića, Jose Nedića, Marka Blažanovića, Mate Živkovića, Ante Živkovića i Stjepe Đurića.
Zbog njihova uhićenja 2016. su prosvjedovali hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova i lokalne vlasti Posavskog kantona u susjednoj Bosni i Hercegovini.
Tereti ih se da su od druge polovice travnja 1992. do srpnja 1993. godine, za vrijeme međunarodnog oružanog sukoba koji je trajao i na širem području općine Orašje, kao pripadnici struktura HVO-a u Orašju, Vojne policije i policijskih struktura kao i stražara u logorima i zarobljeničkim centrima, Srednjoškolskom centru u Orašju i OŠ "Donja Mahala", počinili ratni zločin nad većim brojem žrtava srpske nacionalnosti sa područja Orašja i okolice.
Na teret im se stavlja i počinjenje zločina protiv čovječnosti – sudjelovanje u progonu stanovništva srpske nacionalnosti motivirano nacionalnim, etničkim, kulturnim i vjerskim razlozima.
Zbog istog mjesta i vremena počinjenja kaznenih djela ratnog zločina i zločina protiv čovječnosti, kazneni postupak protiv Mirka Jurića spojen je s postupkom koji se vodi protiv navedene devetorice te im se sudi istovremeno.
Optužnica protiv Jurića, u vrijeme počinjenja pripadnika Vojne policije 106. brigade HVO-a, kojom mu se na teret stavlja ubojstvo jedne osobe, mučenje i zlostavljanje nekoliko osoba kao i silovanje dvije osobe, podignuta je 23. ožujku 2017. godine.
Documenta u priopćenju podsjeća da je suđenje pred Sudom Bosne i Hercegovine počelo u kolovozu 2017. Do posljednjeg ročišta prije pandemije COVID-a 19, održanog u veljači 2020., svjedočilo je više od 100 svjedoka.
Suđenje u ovom predmetu nije se dugo odvijalo zbog pandemije i preporuka Kriznog štaba, bolovanja predsjednice vijeća i promjene člana Sudskog vijeća.
Suđenje je nastavljeno u veljači ove godine. Upravo je 20. srpnja održano još jedno ročište.
"Naglašavamo da su zločini prema civilima zatočenim u zgradi nekadašnje Osnovne škole 'Donja Mahala' bili predmet još jednog kaznenog postupka u kojem su pravomoćno utvrđene činjenice o nečovječnom postupanju prema civilima. Za te je zločine osuđen Mate Baotić, zapovjednik II odjela Vojne policije 106. brigade HVO-a", poručuju iz Documente.
Ovo nije prvi takav slučaj. Mnogo je negativnih reakcije u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini izazvalo odlikovanje Vojne policije HVO-a, kojom je zapovijedao Valentin Ćorić osuđen u Hagu, i Postrojbe za posebne namjene "Ludvig Pavlović" koju se povezuje, među ostalim, sa ratnim zločinima nad Bošnjacima u Doljanima i Sovićima u Hercegovini, uoči proslave "Oluje" u kolovozu 2020. godine.
Dodatno je ogorčenje izazvala činjenica da je odličje za Specijalnu policiju preuzeo njen posljednji zapovjednik Zlatan Mijo Jelić, koji je u Bosni i Hercegovini bio optužen za ratne zločine, pa je s obitelji pobjegao u Hrvatsku.
Također, niz negativnih reakcija u Hrvatskoj izazvala je njegova odluka da vrati odlikovanja i čin Branimiru Glavašu, kojem se sudi po zapovjednoj odgovornosti za ratne zločine nad većinom srpskim civilima u Osijeku 1991.-1992. godine.