State Department poručio da će SAD podržati bilo koju odluku šefa OHR-a
Sjedinjene Američke Države (SAD) podržat će bilo koju odluku koju donese visoki predstavnik u BiH, naveo je američki State Department u odgovoru na upit Glasa Amerike (VOA) o mogućem nametanju izmjena Izbornog zakona BiH.
"Odluke o korištenju Bonskih ovlasti daju se isključivo visokom predstavniku. On će izabrati hoće li, kada i kako ih koristiti", kazao je glasnogovornik State Departmenta.
Prethodnih dana u javnosti se pojavio nacrt navodne odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta kojom se navodno planira izmijeniti Izborni zakon BiH, te dio i Ustava Federacije BiH, jednog od dva bh. entiteta.
Iz Ureda visokog predstavnika (OHR) do sada nisu niti demantirali niti potvrdili ovu informaciju.
Glasnogovornik State Departmenta odbio je komentirati detalje o navodnoj odluci visokog predstavnika.
"U ovom trenutku nećemo komentirati potencijalne reforme koje se navode u medijima. Ponavljamo, odluka o korištenju Bonskih ovlasti je isključiva nadležnost OHR-a" navodi se u odgovoru, piše Glas Amerike.
Dokument o navodnoj promjeni izbornog zakonodavstva i dijela Ustava Federacije BiH, koji se pojavio u javnosti, izazvao je oštre osude političkih partija iz Sarajeva. One tvrde da taj dokument predviđa cementiranje etničkih podjela u BiH.
Zbog informacija o mogućem nametanju izmjena Izbornog zakona, u Sarajevu su 25. i 26. jula održani i protest ispred zgrade OHR-a.
Okupljeni su insistirali na odlukama kojima bi visoki predstavnik omogućio svim građanima da budu birani u najviše državne institucije, bez uvjeta da pripadaju jednom od tri konstitutivna naroda u BiH.
O aktivnostima OHR-a raspravljat će i Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH, na zasjedanju koje je počelo 26. jula. Rukovodstvo ovog doma uputilo je i poziv Schmidtu da se obrati parlamentarcima i obrazloži informacije o navodnim izmjenama Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH.
Zastupnički dom Parlamenta FBiH najavio raspravu o aktivnostima OHR-a
Suština izmjena Izbornog zakona je u provođenju presuda Evropskog suda za ljuska prava.
Prema Ustavu BiH, u Predsjedništvo BiH se biraju tri člana, "Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH (FBiH)" i "Srbin iz entiteta Republika Srpska (RS)".
Ova odrednica onemogućava Jevrejima, Romima, ostalima, mogućnost kandidiranja i biranja za članove Predsjedništva BiH, te delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Šmit ispunjava želje jedne stranke, kaže potpredsjednica Evropskog parlamenta
Također, Bošnjaci i Hrvati iz entiteta Republika Srpska, kao ni Srbi iz entiteta Federacija BiH ne mogu se kandidirati ili delegirati na te pozicije.
Zbog ovakvog izbornog zakonodavstva, Evropski sud za ljudska prava donio je četiri presude protiv BiH, a Ustavni sud BiH jednu.
Na Općim izborima u oktobru 2022. građani BiH će birati članove Predsjedništva i Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Parlamenta Federacije BiH, Narodne skupštine Republike Srpske te skupština deset kantona u Federaciji BiH.