Hrvatski premijer pred otvaranje Pelješkog mosta o prosvjedima u BiH

Dok se u utorak očekuje otvaranje mosta koji će povezati dva dijela Hrvatske i čijoj izgradnji su se vlasti Bosne i Hercegovine (BiH) protivile, premijer Andrej Plenković kazao je kako je taj most "nužnost". 

On je to kazao u kontekstu prosvjeda u Sarajevu ispred Ureda visokog predstavnika (OHR) u BiH.

On je most povezao sa prosvjedima u Sarajevu ispred Ureda visokog predstavnika (OHR) u BiH na kojim su građani u ponedjeljak i utorak prosvjedovali zbog nepotvrđenih informacija da će visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nametnuti izmjene Izbornoga zakona BiH.

Vodeća bošnjačka Stranka demokratske akcije (SDA), te vodeće oporbene partije ustvrdile su kako će to biti učinjeno na inzistiranje Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH i uz lobiranje Plenkovića, koji je i lider HDZ-a Hrvatske.

"Jučerašnji događaji u Sarajevu, sa ovim zaista neprihvatljivom i groznim prosvjedima, pa čak i prijetnjama visokom predstavniku Christianu Schmidtu pokazuju da je nama most nužan. Ovaj most nije luksuz. On je Hrvatskoj nužnost", kazao je  Plenković. 

On je to ocijenio  na predstavljanju monografije o izgradnji Pelješkog mosta 26. srpnja u Dubrovniku.

U Europskoj uniji zadovoljni zbog mosta

Hrvatska tako nakon dvije decenije od prvih projekata pušta u promet Pelješki most koji će povezati južnu Dalmaciju bez prelaska preko teritorija BiH.

Povjerenica u Europskoj komisiji za koheziju i reforme Elisa Ferreira napisala je u prigodnoj poruci kako će "Pelješki most ubrzat gospodarski razvoj i ojačati teritorijalnu koheziju južne Dalmacije i Hrvatske u cjelini".  

"Projekt je iznimno važan za Hrvatsku, ali i za Europsku uniju. Ovaj je most simbol europske solidarnosti i pokazatelj financijske i političke podrške Hrvatskoj. Uvjerena sam da će znatno poboljšati svakodnevni život građana i biti važna sastavnica razvoja Hrvatske'", napisala je Ferreira. 

Most će službeno biti otvoren u 20.30, a  u redoviti promet bit će pušten po završetku  manifestacije, u ponoć. 

Dvije decenije od prvih projekata

Pelješki most između Komarne na jadranskoj obali i Brijeste na poluotoku Pelješac otvara se 28 godina nakon što se ideja o prometnom povezivanju Dubrovnika s maticom zemljom pojavila i dvije decenije kako se krenulo sa prvim projektima.

Most je projektirao slovenski ekspert sa svjetskim referencama Marjan Pipenbaher, dug je 2.404 metra i visok 55 metara, a gradila ga je kineska kompanija CRBC (China Road And Bridge Corporation). Izgradnja mosta stajala je 402 milijuna eura, od čega je 357 milijuna eura (85 posto) bilo bespovratnih sredstava Europske unije.

Izgradnju mosta pratili su unutarnjepolitički prijepori, raskid prvog ugovora, problemi s financiranjem riješeni odobravanjem europskih sredstava i protivljenje službenog Sarajeva izgradnji mosta.

Most je integralne hibridne konstrukcije s 13 raspona, od kojih je pet glavnih (centralnih) raspona duljine 285 metara, šest centralno postavljenih armiranobetonskih pilona visine 33 metra, te dvije trake zajedno sa zaustavnom trakom koja će služiti za održavanja mosta.

Prelazi preko morskog tjesnaca širine 2.140 metara, dug je 2.404 metra, s plovidbenim profilom ispod mosta 200 puta 55 metara, a glavni i odgovorni projektant mu je slovenski projektant Marjan Pipenbaher.

Značaj Pelješkog mosta

Redovan promet Pelješkim mostom krenut će u ponoć.

Gospodarski je iznimno značajan za cijelu državu, ponajprije Dubrovačko-neretvansku županiju. Njegovim otvaranjem dokinut će se teritorijalni disokuntinuitet nastao prije više od 300 godina kada je tadašnja Dubrovačka republika prepustila dio obale Otomanskom carstvu, kako bi imala "tampon-zonu" prema posjedima Venecijanske republike, koja je željela osvojiti Dubrovačku republiku.

Ekonomski učinci izgradnje Pelješkog mosta su u boljoj povezanosti južne Dalmacije sa maticom zemljom, bržem protoku ljudi i roba, oživljavanju života na poluotoku Pelješac i dodatnom oživljavanju Korčule.

U Hrvatskoj turističkoj zajednici ocjenjuju kako će on smanjiti ovisnost južnog dijela Hrvatske i njegovog turizma o zračnom prometu.

"Iako su za Dubrovačko-neretvansku županiju među najvažnijim turističkim tržištima Velika Britanija i SAD, jako su važna i tržišta Njemačke, Poljske, Francuske i Slovenije, kao i domaće tržište, pa se očekuje i izravan utjecaj mosta na jaču potražnju i posjećenost i s tih tržišta", kazao je medijima predsjednik Hrvatske turističke zajednice Kristijan Staničić.

U pripremanje projekta izgradnje Pelješkog mosta krenulo se kada je HDZ u kampanji za parlamentarne izbore krajem 2003. obećao njegovu izgradnju. Novi premijer Ivo Sanader u studenom 2005. otvara radove iako u tom trenutku nije postojao ni projekt mosta, ni građevinska dozvola i izvođači radova, niti je bilo poznato kako će se financirati.

U lipnju 2007. objavljen prvi natječaj za izgradnju mosta, na kojem je za izvođača izabran hrvatski konzorcij, U listopadu te godine Sanader još jednom otvara radove.

Zbog nedostatka novca već u listopadu 2009. radovi se usporavaju, a u lipnju 2010. potpuno prekidaju. U dvije godine napravljeno je samo tri posto radova. Ugovor je raskinut 2012. godine.

U siječnju 2018. objavljeno da je na novom natječaju pobijedio kineski CRBC po cijeni od 2,08 milijardi kuna bez PDV-a. Radovi na izgradnji mosta su počeli 31. srpnja 2018 i trajali 1.277 dana.

Protivljenje iz Bosne i Hercegovine

Od početka dvijetisućitih vlasti u Sarajevu tvrde da Hrvatska izgradnjom mosta Bosni i Hercegovini zatvara prolaz prema otvorenom moru i da prvo treba utvrditi granicu između dviju država. Također, inzistiralo se da se podigne visina mosta, pa je od prvotnih 30 metara most došao na 55 metara visine.

Godine 2007., kada je odabran prvi izvođač za gradnju mosta, Predsjedništvo BiH usvaja zaključak kojim i službeno od Hrvatske traži da zaustavi gradnju Pelješkog mosta dok se ne riješi otvoreno pitanje vezano uz identifikaciju morske granične crte i pristupa BiH otvorenom moru. Hrvatska Vlada zahtjev odbija.

Nakon što je Europska komisija odobrila sufinaciranje mosta, i kada su tekle zadnje pripreme za početak njegove izgradnje, iz Sarajeva stiže najava tužbe protiv Hrvatske Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu. Glavni je argument bošnjačkih lidera da će Pelješki most spriječiti ulazak većih plovila u akvatorij Neumskog zaljeva, ali i ugroziti pristup BiH otvorenom moru.

Iz Hrvatske odgovaraju kako se gradnjom mosta ne krše prava BiH o neškodljivom prolazu te da se most gradi na hrvatskom teritoriju, 500 metara od privremene crte razgraničenja koja se primjenjuje.

Bošnjačke stranke pokrenule su inicijativu u Domu naroda Parlamenta BiH o zaustavljanju radova na Pelješkom mostu dok se ne riješi pitanje morske granice kod Neuma. Službeni Zagreb ponudio je Republici Srpskoj u BiH ubrzani postupak i sufinanciranje izgradnje mosta preko Save kod Gradiške, pa zastupnici Stranke nezavisnih demokrata (SNSD) Milorada Dodika nisu podržali inicijativu o blokadi radova.

Nakon toga novi saziv Predsjedništva BiH u kojem je i Dodik u ožujku 2019. godine na dnevnom redu ima i prijedlog zaključka kojim se Hrvatska poziva da zaustavi gradnju Pelješkog mosta te da se razgovorom riješe sva otvorena pitanja, U suprotnom BiH će pokrenuti postupak mirenja, a bude li to potrebno, i postupak pred Međunarodnim sudom za pravo mora.

Zaključak mora biti jednoglasno usvojen, međutim Dodik je glasao protiv, pozivajući se na pitanje nacionalnog interesa. On je od Narodne skupštine Republike Srpske zatražio da dvotrećinskom većinom podrži njegov stav, što je skupština učinila, i na taj način je tada spriječena posljednja mogućnost da BiH pravnim putem zaustavi gradnju Pelješkog mosta.

Prosvjed u Neumskom zaljevu

U lipnju je u Neumski zaljev uplovio cruiser dug 237 i visok 32,5 metara s tisuću turista, i bez problema prošao je ispod mosta. Više desetaka građana Neuma javno je prosvjedovalo tvrdeći da će dolazak tako velikog broda zagaditi i zamutiti vodu u razmjerno plitkom Neumskom zaljevu.

Na svečanom otvaranju navečer govorit će među ostalima potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica kao izaslanica predsjednice Europske komisije, video porukom obratit će se kineski premijer Li Keqiang, a nakon toga premijer Andrej Plenković, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković te predsjednik Republike Zoran Milanović.

Potom slijedi vatromet, a za vrijeme vatrometa Pelješkim mostom će proći dva automobila hrvatske proizvodnje - Rimčeva Nevera te automobil koji "gradi" proslavljeni automobilistički as Niko Pulić.