Raste broj novooboljelih u Hrvatskoj, blaže kliničke slike

Broj oboljelih od korone u Hrvatskoj raste, ali  je bolest u blažem obliku nego u ranijim valovima epidemije, kažu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Najviše je novooboljelih u Zagrebu, na Kvarneru i u srednjoj Dalmaciji.

Unazad mjesec dana  raste broj novooboljelih od korone, tako da je 29. srpnja zabilježeno  1.467 novih slučajeva zaraze, ali radi se uglavnom o blagim kliničkim oblicima bolesti.  Momentalno je 10.516 oboljelih , od toga je  671 pacijent na bolničkom liječenju, a na  respiratoru je 25 pacijenata.  Preminulo je 11 osoba. 

Za Radio Slobodna Europa (RSE) govori dežurna epidemiologinja u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) , voditeljica Odjela za cijepljenje u Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti doktorica Vesna Višekruna Vučina.

"U Hrvatskoj  bilježimo od kraja lipnja povećanje broja  novooboljelih od  korone. To je na neki način očekivano, s obzirom na pojavu zaraznije  podvarijante omikrona, uglavnom je to BA.5 i BA.4.  Pokazalo se da su one dominantne prema drugim podvarijantama i da su visoko zarazne, odnosno jako se lako prenose među ljudima.  Uglavnom se radi o blagim kliničkim oblicima bolesti gdje je dovoljno  kućno liječenje, i bolest prolazi kroz nekih tjedan dana”, kaže doktorica Višekruna Vučina.  

Tako je 24. srpnja zabilježeno 1.076 novozaraženih, 25. srpnja 97 (zbog manjeg broja testiranja vikendom), 26. srpnja 1.266, 27. srpnja 1.899, i 28. srpnja 1.979 novih slučajeva zaraze koronom u Hrvatskoj.

Kako je sada blaža klinička slika, hospitaliziranih je manje nego što je bilo u prethodnim valovima, i  to su obično imunokompromitirane osobe ili one  koje su doživjele dodatne komplikacije  nakon infekcije – bakterijske  suprainfekcije i slično.

Porast broja hospitaliziranih je blaži  nego u ranijim valovima, ali  sa povećanjem broja novozaraženih je za očekivati i porast broja  hospitaliziranih, kažu u HZJZ.

 "Najviše je novooboljelih u dobi od 30 do 69 godina", nastavlja naša sugovornica.

"Što se tiče hospitaliziranih, tu se dobna struktura pomiče. To su  uglavnom osobe starije životne dobi, a tako je i kod preminulih. Uglavnom su tu i osobe koje imaju određene dodatne komorbiditete.  Što se tiče  teritorijalnog širenja, možemo reći da je novi val korone prisutan u cijeloj Hrvatskoj,  ali prema prijavama najviše novozaraženih imaju grad Zagreb – 365 novozaraženih,  Splitsko-dalmatinska županija  - 277 novozaraženih i Primorsko – goranska županija – 227 novozaraženih", pobraja naša sugovornica.

Tamo je i najveći broj trenutno oboljelih – u gradu Zagrebu  2.593, u Splitsko-dalmatinskoj županiji  1.886  i u Primorsko-goranskoj županiji  1.906.

U zdravstvenim ustanovama, ustanovama socijalne skrbi i ljekarnama  i dalje se provode određene mjere zaštite – obavezna je maska za lice,  a osobe koje se prima u te ustanove ili idu na neki zahvat u bolnicu obavezno se testiraju.

Također u ustanovama socijalne skrbi, ali i izvan njih  provodi se  cijepljenje drugom booster dozom, odnosno četvrtom dozom cjepiva, što  je preporučeno za sve osobe starije od 80 godina  i sve osobe starije od 65  koje su smještene u ustanove socijalne skrbi ili  imaju kronične bolesti.

Cijepljenje se obavlja mRNA cjepivom (Comirnaty ili Spikevax). Također, drugo docjepljivanje se preporučuje osobama koje imaju povećani rizik za razvoj teških oblika covida, a koje su primarno cijepljene i docijepljene Janssen cjepivom. U svrhu drugog docjepljivanja preporučuje se također mRNA cjepivo (Comirnaty ili Spikevax).

Sve oboljele osobe, neovisno o tome jesu li cijepljene,  moraju u izolaciju sedam do 10 dana, s mogućnošću ranijeg završetka u slučaju testiranja najranije petog dana od početka zaraze. Mjera karantene ili samoizolacije nije obavezna za bliske kontakte pozitivnih osoba. Oni bi trebali nositi masku deset dana od zadnjeg kontakta, a preporučeno je i samotestiranje.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno su zabilježene 1.184.303 osobe zaražene novim koronavirusom, od kojih je 16.288 preminulo, ukupno se oporavilo 1.157.499 osoba od toga 2.009 u posljednja 24 sata. 

U samoizolaciji je trenutno 6.108 osoba. 

Do danas je ukupno testirano 5.042.959 osoba, od toga 3.907 u posljednja 24 sata. 

Zaključno s 28.srpnja 2022. utrošeno je 5.264.263 doza cjepiva, a cijepljeno je 59,57% ukupnog stanovništva, odnosno 70,84% odraslog stanovništva. Na dan 28.srpnja 2022. utrošeno je 216 doza cjepiva, a od toga je 33 osoba cijepljeno prvom dozom.  Zaključno s 28.srpnja 2022. 2.316.378 osoba cijepljeno je barem jednom dozom, a od njih je cijepljenje završeno za 2.246.308 osoba (2.042.624 osoba cijepljeno s dvije doze te 203.684 osoba cijepljeno cjepivom Jannsen), što čini 68,81 postoodraslog stanovništva. 

Treću (booster)  dozu cjepiva primilo je 23.26 posto stanovništva, , dok je 2.014 osoba primilo četvrtu dozu (drugi booster).

Iako brojke hospitaliziranih i preminulih blago rastu,  to nije povećalo interes za cijepljenje pa se dnevno cijepi svega 300 do 400 osoba, a prvom dozom manje od 50 u cijeloj zemlji. 

U HZJZ kažu kako se, prema njihovim informacijama, u ovom trenutku ne razmišlja o ponovnom uvođenju covid potvrda na jesen ili zimu.

Do sada je pristiglo 8.839.440 doza cjepiva protiv covida, a ukupno su utrošene 5.263.284 doze. Na centralnom skladištu u Lučkom pored Zagreba  čuva se 1.335.780 doza, najviše Pfizera kojega je ostalo 1.035.480 doza. Modernina cjepiva ostalo je 165.200 doza, Novavaxa 96.000 te Janssena 39.100 doza.

Rok trajanja za 28.300 doza cjepiva Moderne istječe ovoga mjeseca, za 4.100 doza u kolovozu, a u rujnu za 3.800 doza. U HZJZ  napominju kako očekuju da EMA produži roka trajanja Modernina cjepiva s devet na 12 mjeseci.

Procjene govore da će trebati uništiti oko 200 kg cjepiva, pretežno Moderne i AstraZenece. Cijena uništavanja po kilogramu iznosi 12.50 kuna s uključenim PDV-om, te je riječ o ukupnom trošku od oko 2.500 kuna (33 eura) , kažu u Zavodu za javno zdravstvo.

Hrvatska je do sada donirala ukupno 1.958.120 doza, uključujući COVAX donacije. Izvan sustava COVAX, najviše je donirano Iranu, BiH, Sjevernoj Makedoniji i Ruandi. U sklopu COVAX donacija, najviše ih je doniranu Egiptu, Indoneziji, Tadžikistanu i Pakistanu. Donacija u pravilu ne podrazumijeva povrat novca državi koja donira cjepivo.