Sto dana rada Vlade Crne Gore, premijer zadovoljan
Premijer Crne Gore Dritan Abazović zadovoljan je učincima Vlade koja je danas 4. avgusta obilježila 100 dana rada. Prema njegovoj ocjeni, Vlada je ispunila sve prioritete i sada bi, kako je rekao, volio da se "okrenemo evropskom putu”.
U prilog posvećenosti evropskom putu naveo je spoljno-političke aktivnosti.
"Otkad postoji državni protokol, niko u 100 dana nije imao više međunarodnih aktivnosti. Sreo sam se sa devet premijera, s nekoliko predsjednika, Boreljom, Fon der Lejen, Stoltenbergom, saudijskim princom… Podržao sam Ukrajinu u Kijevu. Toliko o posvećenosti evropskom putu", rekao je Abazović.
Iako je, stupajući na dužnost 28. aprila, Abazović kazao da je prioritet integracija u Evropsku uniju, politički analitičar Zlatko Vujović kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je propuštena istorijska šansa za ubrzanje evropskih integracija Crne Gore:
"Nije ispunjen nijedan od uslova za ubrzano pridruživanje Crne Gore".
Vujović navodi da nijedan od konkretnih zadataka koje se tiču imenovanja u pravosuđu, bez kojih je nemoguć napredak u poglavljima 23. i 24, nije završen.
"Nisu izabrane sudije Ustavnog suda, članovi Sudskog savjeta, Vrhovni državni tužilac... Napravili smo od gotovog veresiju i nismo iskoristili tu šansu koja se ukazuje jednom u 30 godina", kazao je.
Krajem jula evropski zvaničnici su pozvali Crnu Goru da ubrza reforme u ovoj oblasti, kako bi dobila završna mjerila do kraja godine.
Od ukupno sedam sudija Ustavnog suda Crna Gora ima četiri, od kojih jedan uskoro odlazi u penziju. Sudski savjet nije formiran a na poziciji vrhovnog državnog tužioca u drugom mandatu je vršilac dužnosti.
Manjinska Vlada Dritana Abazovića izabrana je 28. aprila, nakon što je prethodnoj Zdravka Krivokapića početkom februara, upravo na inicijativu Abazovića, koji je tada bio potpredjednik, izglasano nepovjerenje.
Za sto dana rada Vlade inicijativa za njenu smjenu
Abazovićeva Vlada izabrana je glasovima njegovog Građanskog pokreta URA, prosrpske Socijalističke narodne partije, Socijaldemokratske partije, nacionalnih manjinskih stranaka kao i poslanika DPS-a crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića, koja nema predstavnike u Vladi.
Upravo je DPS i dio ovih partija, dan prije obilježavanja stotog dana rada Vlade, podnio zahtjev za njenu smjenu, o čemu će se raspravljati na sjednici Skupštine Crne Gore 19. avgusta.
Povod za to je Vladino potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom 3. avgusta, a čemu je javnost obaviještena tek kada je završeno.
Inicijatori za smjenu oštro su se protivili sadržaju Ugovora sa SPC, ocjenjujući ga neustavnim, u suprotnosti zakonima i štetnim za sekularni karakter države.
Kako je kazao Abazović, 19. avgusta otići će u Skupštinu i reći šta je Temeljni ugovor promijenio u životu bilo kog građanina Crne Gore:
"Da li su crkve stavljene na točkove i prevezene u Čačak, da li je nekome ugroženo životno pravo..."
Abazović je ocijenio i da "politički neće preživjeti" oni koji budu glasali za smjenu njegove Vlade:
"Svako ko pritisne zeleno svjetlo značiće da želi da vrati Crnu Goru unazad i anulira Temeljni ugovor. U ovom trenutku sumnjam da imaju 41 glas".
Crnogorski parlament ima 81 poslanika.
Borba protiv organizovanog kriminala
Abazović je iskazao zadovoljstvo zbog obračuna sa kriminalnim grupama, rekavši da je u prethodnih stotinu dana bilo "tektonskih poremećaja u pozitivnom smislu", navodeći da je u tom periodu bila najveća zapljena cigareta u Evropi.
Naime, tokom Abazovićevog mandata prvi put u istoriji pravosudnog sistema Crne Gore dogodilo se hapšenje osoba koje su bile rukovodioci pravosudnih institucija, a sada su osumjičene za određena krivična djela zbog čega se protiv njih vodi istraga.
Uhapšeni su bivša predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica i predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić, koje tužilaštvo sumnjiči za više teških krivičnih djela.
I Vujović kaže da su ostvareni određeni pozitivini rezultati u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, naglašavajući da je do toga došlo zahvaljujući pomoći Europola.
"Tu je bilo određenog uspjeha ali moramo naglasiti da su sve dosadašnje akcije proizvod saradnje sa stranim službama gdje je zatraženo od naših policisjkih organa da se uključe i procesuiraju određene osobe. To se, međutim, dešavalo i tokom manadata prethodnih vlada".
Porast zaposlenih u Abazovićevom mandatu
S druge strane, Vujović smatra da je Vlada "kiksala" u domenu ekonomsko-socijalne situacije, navodeći da država "ekonomski tone":
"Uvećala se potrošnja ali nisu prihodi. Sada su ugrožene uvećane plate ostvarene tokom manadata prethodne Vlade. Izvjesno je novo zaduživanje koje bi bilo korišteno isključivo za potrošnju. Turistička sezona je ispod očekivanja, svjedočimo masovnim zapošljavanjima u javanom sektoru".
Premijer je zapošljavanje naveo među uspjehe rada Vlade, navodeći da je sada 13.000 više zaposlenih nego kad je preuzeo Vladu.
Abazović je zadovoljan i rezultatima turističke sezone za koju kaže da nije daleko od rekordne 2019. godine.
Po pitanju infrastrukture, premijer je uglavnom govorio o planovima, navodeći i da je u mandatu njegove Vlade otvoren auto-put, čija je izgradnja počela 2014. godine.
Ekonomska državljanstva – neispunjen zahtjev Brisela
Iako je Abazović najavljivao da će Program dobijanja ekonomskog državljanstva biti okončan do kraja godine, za dva mjeseca premijerskog mandata Abazović je dostavio 325 novih predloga za prijem u crnogorsko državljanstvo po tom osnovu.
Prilikom poslednje posjete Podgorici sredinom jula visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku Žozep Borelj eksplicitno je rekao da EU od Crne Gore očekuje da ukine program ekonomskog državljanstva i uskladi viznu politiku sa politikom EU.
Crna Gora od 2019. godine sprovodi program dodjele ekonomskog državljanstva pojedincima koji u Crnu Goru ulože između 250.000 i 450.000 eura, uprkos apelima Evropske komisije da se ta šema ukine.
U kom sastavu dalje?
Povodom inciijative za izglasavnja nepovjerenja Vladi, Zlatko Vujović kaže da bi Abazović trebalo da podnese ostavku, budući da je izgubio podršku onih političkih struktura koji su ga dovele na tu funciju.
Od te većine, formalan zahtjev podržalo je 36 poslanika, od ukupno 81 u parlamentu, odnosno pet manje od natpolovične većine.
"Ukoliko Abazović ipak politički preživi, odnosno dobije podršku opozicije, biće doveden u pitanje proklamovani prozapadni kurs njegove Vlade", kaže Vujović.
Naime, Abazović bi zahvaljujući podršci, sada opozicionog, proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta i Demokrata mogao da izbjegne pad Vlade, s obzirom na to su se ove stranke, zbog bliskosti sa SPC zalagale za potpisivanje Temeljnog ugovora.
Opozicioni Demokratski front je 4. avgusta poručio da bi se Vlada, i da nije bilo Temeljnog ugovora, "svakako raspala".
"U slučaju da dobije podršku DF i Demokrata, Abazovićeva Vlada bi morala potpuno da promijeni platformu i od prozapadne postane proruska, proistočna Vlada. To su dramatične promjene, neodržive na duže staze pa smatram da je najpoštenije ići na nove izbore", ocjenjuje Vujović.
To bi bio način, kako kaže, da građani odluče da li su za to da Crna Gora ide ka članstvu u Evropskoj uniji ili prema Istoku, odnosno Rusiji.
Crna Gora je od 2006. godine, kada je obnovila nezavsnost, bila čvrsto na evropskom putu. Članica NATO-a postala je 2017. godine dok je na vlasti bila Demokratska partija socijalista, Mila Đukanovića, koja je smijenjena 2020. godine.