Peking zaustavlja vojni dijalog sa SAD na visokom nivou
Peking prekida saradnju sa Sjedinjenim Državama u nekoliko oblasti, uključujući dijalog između visokih vojnih zapovjednika, u znak odmazde zbog ovosedmične posjete Tajvanu predsjedavajuće Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi.
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova u saopštenju od 5. avgusta je također navelo da zaustavlja pregovore o klimi sa Sjedinjenim Državama, kao i saradnju u sprječavanju prekograničnog kriminala i repatrijaciji migranata.
Kina je također ranije objavila da su uveli sankcije za predsjedavajuću Nancy Pelosi, kao i za njenu užu porodicu zbog posjete Tajvanu.
Ministar vanjskih poslova Kine Vang Ji rekao je da se Pelosi "ozbiljno umiješala u unutrašnje stvari Kine, ozbiljno naštetila kineskom suverenitetu i teritorijalnom integritetu, ozbiljno pogazila načelo jedne Kine i ozbiljno zaprijetila miru i stabilnosti u Tajvanskom moreuzu", stoji u saopštenju.
Kina takođe kaže da su pozvali evropske diplomate u zemlji kako bi protestvovali zbog izjava Grupe sedam (G7) zemalja i Evropske unije u kojima se kritikuju kineske vojne vježbe oko Tajvana.
Ministarstvo vanjskih poslova u petak, 5. avgusta je saopštilo da je zamjenik ministra Deng Li dao "svečane izjave" o, kako je rekao, "bezobraznom miješanju u unutrašnje poslove Kine".
Kina je poslala mornaričke brodove i ratne avione i lansirala projektile na Tajvanski moreuz kao odgovor na ovosedmičnu posjetu Nancy Pelosi Tajvanu, koji Kina smatra svojom teritorijom koja će biti pripojena silom ako bude potrebno.
Kinesko ispaljivanje projektila je neopravdana eskalacija rekao je američki državni sekretar Antony Blinken.
Washington je više puta jasno dao do znanja Pekingu da ne želi krizu, rekao je Blinken na marginama Regionalnog foruma ASEAN-a u Kambodži.
Rekao je da su postupci Kine nerazmjerni i značajni te da su Sjedinjene Države ozbiljno zabrinute, ali da neće biti isprovocirane, prije nego što je dodao "nema mogućeg opravdanja za ono što su učinili".
Pet projektila koje je Kina ispalila od početka vojnih vježbi dan ranije palo je u japansku ekskluzivnu ekonomsku zonu kod Haterume, ostrva daleko južno od glavnih japanskih ostrva, rekao je ministar odbrane Japana Nobuo Kiši. Rekao je da je Japan protestovao zbog "ozbiljne prijetnje japanskoj nacionalnoj sigurnosti i sigurnosti japanskog naroda".
Japanski premijer Fumio Kišida rekao je da kineske vojne vježbe usmjerene na Tajvan predstavljaju "ozbiljan problem" koji prijeti regionalnom miru i sigurnosti.
Pelosi je u Tokiju, gdje završava putovanje po Aziji, rekla da Kina ne može spriječiti američke dužnosnike da posjete Tajvan.
Kina neće izolovati Tajvan tako što će spriječiti diplomate Sjedinjenih Država da putuju u tu zemlju, rekla je Pelosi u petak. Kinezi su pokušali izolovati Tajvan, rekla je Pelosi, uključujući i nedavnim sprječavanjem da se pridruži Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.
"Možda će pokušati spriječiti Tajvan u posjetama ili učešću na drugim mjestima, ali neće izolovati Tajvan sprječavajući nas da tamo putujemo", rekla je, braneći svoje putovanje za koje neki kažu da je eskaliralo napetosti u regiji.
Deng je rekao da će Kina "spriječiti rascjep zemlje najsnažnijom odlučnošću, koristeći sva sredstva i po svaku cijenu".
"Posjeta Pelosi Tajvanu očita je politička manipulacija i ozbiljno kršenje kineskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta", rekao je Deng. "Kao odgovor na američko-tajvanski dogovor i provokaciju, kineski protivnapad sasvim je prirodan."
Kina je ranije pozvala američkog ambasadora Nicholasa Burnsa kako bi protestvovala zbog posjete Pelosi.
Predsjedavajuća Zastupničkog doma Kongresa Tajvan je napustila 3. avgusta nakon sastanka sa predsjednicom Tsai Ing-wen i održavanja drugih javnih događaja.
Putovanje je nastavila u Južnu Koreju, a zatim u Japan. Obje zemlje imaju američke vojne baze i mogle bi biti uvučene u sukob koji uključuje Tajvan.
Kineske vježbe uključuju trupe iz mornarice, vazdušnih snaga, raketnih snaga, snaga za stratešku i logističku podršku, prema službenoj kineskoj medijskoj agenciji Xinhua.
Vjeruje se da su ovo najveće vježbe koje se održavaju u blizini Tajvana.
Tajvan je samouprava od 1949., kada su komunisti Mao Ce-tunga preuzeli vlast u Pekingu nakon što su u građanskom ratu porazili nacionaliste Kuomintanga (KMT) iz Čang Kai-šeka, zbog čega se vlada pod vodstvom KMT-a povukla na otok.
Peking kaže da zadržava pravo da Tajvan stavi pod kinesku kontrolu, ako je potrebno i silom.
Izvor: AP, Reuters