Crnogorske zastave na objektima Srpske pravoslavne crkve

Postavljanje državnih zastava na crkvama u Crnoj Gori je iskaz građanskog bunta i revolta zbog potpisivanja Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) građanska aktivistkinja Tanja Pavićević.

Grupa građana i aktivista su proteklog vikenda postavili državne zastave na ogradu Cetinjskog manastira, sjedišta SPC u Crnoj Gori, kao i na drugim vjerskim objektima u opštini Cetinje. Takođe i na jednoj crkvi na Sinjajevini, na sjeveru Crne Gore.

Tome je prethodio incident koji se dogodio 6. avgusta ispred Cetinjskog manastira kada je jedna osoba okačila crnogorsku državnu zastavu na ogradu manastira, a monahinja SPC je uklonila.

Policija je protiv monahinje podnijela prijavu, a osnovni državni tužilac naložio da protiv nje bude podnesena krivična prijava zbog sumnje da je izvršila krivično djelo povreda ugleda Crne Gore.

Iz Mitropolije Crnogorsko primorske SPC su poručili da određene političke strukture za rad svojih interesa zloupotrebljavaju nacionalna osjećanja crnogorskih građana.

Građanski bunt ili dodatno podizanje tenzija.

Građanski bunt ili dodatno podizanje tenzija

Usvajanja i potpisivanja Temeljnog ugovora sa SPC podiglo je tenzije u crnogorskom društvu.

Dio vladajuće većine, crnogorskih nacionalnih udruženja i nevladinog sektora žestoko je kritikovao sadržinu tog dokumenta, ocjenjujući da je u suprotnosti sa Ustavom i zakonima i da podriva crnogorske nacionalne interese.

Oni smatraju da je tim dokumentom Srpskoj pravoslavnoj crkvi omogućeno da se kao vlasnik upiše na crkve i manastire u Crnoj Gori, uključujući i seoske crkve i crkvenih grobalja.

"SPC je uspjela da postane vlasnik svih crkva i manastira, uključujući i Cetinjski manastir. Nešto što formalno i pravno treba da pripada državi Crnoj Gori, na vrlo perfidan način dato je strani koja na to nema pravo", ističe Tanja Pavićević.

Crnogorci su do sada bili prilično pasivni i ćutali su zato što čuvaju građanski mir, ocjenjuje Pavićević.

Ona kaže da su se građani ogorčeni na vlasti koje su SPC u protekle dvije godine omogućile da politikom postigne ono što nije mogla pravnim mehanizmima.

Podsjeća da je prije 10 godina SPC, kojoj se tada pridružila država Srbija, tužila državu Crnu Goru sudu u Strazburu zbog pitanja imovine, tražeći da ona pripadne toj crkvi i državi Srbiji.

Sud u Strazburu je odlučio da pripada državi Crnoj Gori, dodala je ona.

Kakav je komentar Mitropolije SPC?

Na upit RSE da se odrede prema događanjima na Cetinju, iz Mitropolije SPC nijesu odgovorili.

Koordinator Pravnog savjeta, protojerej Igor Balaban kazao je za Vijesti da je u pitanju pokušaj da se Crkva "na ekstremistički način, upotrebi u svrhu ideološko-političkih i drugih interesa".

"Oni koji se nisu konačno obračunali sa Crkvom preko Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji nisu uspjeli da spriječe potpisivanje Temeljnog ugovora, koji su neuspješno, pokušali da spriječe ustoličenje crnogorskog mitropolita, sada pokušavaju da na najvulgarniji način iskoriste nacionalna osjećanja crnogorskih građana", kazao je Balaban.

Crnogorske vlade na crkvenoj 'klizavici'

Iz Mitropolije poručuju da državnim zastavama nije mjesto na vjerskim objektima, jer oni ne predstavljaju državne niti organe lokalne samouprave.

Na crkvi SPC Sveti Nikola u Kotoru godinama se vijori trobojka sa četiri ocila, što je zastava i oznaka iz grba Srbije.

Prema Zakonu o državnim simbolima, državna zastava se stalno vije na objektima čiji je osnivač država ili lokalna samouprava, prilikom međunarodnih susreta, političkih, naučnih, kulturno-umjetničkih, sportskih i drugih skupova, proslava i manifestacija.

Nije, međutim precizirano gdje državna zastava ne smije da bude isticana.

Crnogorska pravoslovana crkva podržala akciju

Mitropolit CPC Mihailo kazao je da isticanje crnogorskih zastava ispred Cetinjskog manastira predstavlja akt građanskog i nacionalnog dostojanstva i nenasilne aktivnosti:

"Time se na častan i dostojan način upućuje poruka javnosti o istorijskoj pripadnosti ove svetinje nezavisnoj Crnoj Gori, crnogorskom narodu i Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi", kazao je Mihailo.

Od osnivanja CPC se spori sa SPC oko crkvene imovine i statusa.

Crnogorska pravoslavna crkva, koja je ukinuta odlukom srpskih vlasti 1920. godine, obnovljena je na Cetinju 1993. a kao vjerska zajednica registrovana je sedam godina kasnije.

Iako je Crna Gora obnovila nezavisnost 2006, CPC je još uvijek kanonski nepriznata od gotovo svih pravoslavnih crkava, a vjerske službe obavlja u nekoliko crkava, jer su ostale u vlasništvu Srpske pravoslavne crkve.