Poruke o 'križarima' sa Zapada i Sandžaku kao dijelu BiH na profilima s 'bošnjačkim' predznakom

Zvaničnici Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država za njih su "križari", a u Bosni i Hercegovini (BiH) imaju "veliki plan". Svoje sadržaje pune netačnim informacijama o nastojanjima međunarodne zajednice u BiH. Riječ je o nekoliko profila na društvenim mrežama, čije je redovne aktivnosti pratio Radio Slobodna Evropa (RSE).

"Bošnjačka sparta" je ime profila na Facebooku i Instagramu kojem u opisu stoji da je riječ o pokretu bosanskih nacionalista, kao i da Sandžak, regija na jugozapadu Srbije gdje pretežno žive muslimani Bošnjaci, zapravo treba biti dio BiH.

U objavama redovito ponavljaju da je riječ o jednom narodu, koji je podijeljen na dva korpusa.

"I nikada ne smijemo zaboraviti ko je našu Bosnu branio i odbranio skupa sa nama! Zato raduj se narode Sandžaka, raduj se Sandžak Bosno", poručuju s Instagram profila "Bošnjačka sparta". Stranicu prati oko 420 pratitelja, a sadržaji se često dijele i na drugim platformama.

Neistine o 'rođaku' visokog predstavnika Schmidta

Jedna od objava koja je u posljednje vrijeme više puta podijeljena na drugim mrežama jeste ona o Jurgenu Schmidtu, pripadniku Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u BiH, koji je poginuo tokom rata 1993. u srednjoj Bosni.

Informacija je na profilu "Bošnjačka sparta" plasirana tako da je Jurgen Schmidt doveden u vezu s visokim predstavnikom u BiH Christianom Schmidtom, u trenutku kad su trajali protesti zbog najavljene moguće odluke Schmidta o promjeni Izbornog zakona u političkom smislu.

Ovoj odluci, koju Schmidt ipak nije donio, protivile su se Stranka demokratske akcije (SDA), ali i još nekoliko stranka u entitetu Federacija BiH, s obzirom na to da je odluka, od koje je Schmidt odustao, najviše imala veze s načinom izbora delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.

Narativi koji su se pojavili u danima protivljenja takvoj odluci Schmidta su predstavljali neprijateljem BiH, u prvom redu Bošnjaka, "koji radi za Hrvate".

"Bošnjačka sparta" u objavi o Jurgenu Schmidtu kaže da je rođak visokog predstavnika, ne ponudivši nijedan dokaz za takvu tvrdnju, niti objašnjenje zašto je bitno i su rođaci.

Ovo koriste kao "argument" zašto je visoki predstavnik Schmidt, kako navode, "hrvatski čovjek".

Prezime Schmidt jedno je od najčešćih u Njemačkoj. Visoki predstavnik Schmidt rođen je u malom mjestu Obernzenn pokraj Nurnberga, na jugoistoku Njemačke.

Jurgen Schmidt, stradali pripadnik HVO-a, rođen je u Schwetzingenu, na zapadu Njemačke, oko 140 kilometara od Obernzenna.

Iz Ureda visokog predstavnika kažu da ne žele komentirati neozbiljne tvrdnje o povezanosti dva Schmidta, jer to nije misija ni zadatak Ureda visokog predstavnika.

Visoki predstavnik je, podsjećamo, više puta ponovio da je došao u BiH kako bi u zemlji u svoje i ime međunarodne zajednice provodio mir i pomogao građanima, konstitutivnim narodima, ali ostalima da dođu u jednu uravnoteženu situaciju.

Nakon što je treći put za manje od godinu dana iskoristio Bonnske ovlasti, koje mu omogućuju da mijenja zakone, ustave i smjenjuje zvaničnike, i donio tehničke izmjene Izbornog zakona, tzv. paket transparentnosti, Schmidt je za rekao da je od paketa političkih izmjena odustao kako bi još jednom dao vremena da se bh. političari dogovore sami.

Suprotno tvrdnjama na stranici "Bošnjačka sparta" Schmidt nije radio ni u čijem interesu, niti je nametnuo "kriminalni zakon" kako to tamo pišu. Visoki predstavnik je nakon što je odnio tehničke izmjene izbornog zakona 27. jula poručio da je odluke donio, "ne kako bi zadovoljio bilo koju stranku, već želje ljudi".

"Ovo se ne odnosi na jednu konkretnu stranku ili političara. Isuviše je njih koji govore i ponašaju se neodgovorno", rekao je tada Schmidt.

U odgovoru za RSE sa stranice "Bošnjačka sparta", koja je u nekoliko dana izmijenila ime u "Pokret Sandžak Bošnjačka Sparta" napisali su da se sav sadržaj koji objavljuju "nalazi u historijskim knjigama o Bosni", da iza profila stoje patriote, da je stranicama namijenjena patriotima, te da će uskoro biti objelodanjeno koja je joj daljnja misija i plan.

"Tako da svi će biti upoznati u vakat!", potcrtavaju bez više detalja.

Nekoliko dana nakon ovog odgovora, 3. augusta, objavljuju mapu na kojoj su BiH i Sandžak, dio Srbije, jedna država.

Ovako opisuju mapu – "Svako brani svoje, a mi ne smijemo ono što je oduvijek naše. I samo zato za njih smo fašisti, a nikad tuđe nismo htjeli. Samo nju, zemlju slobodnu!"

Antizapadne poruke

U objavi 30. juna "Bošnjačka sparta", uz fotografiju koja podsjeća na nacističku – s crnim ljiljanom na bijeloj podlozi s crvenim okvirom, piše da planiraju nakon izbora zakazanih za oktobar 2022. izaći javno na scenu i početi s političkim djelovanjem, u BiH i Sandžaku.

U jednom od komentara sa stranice negiraju da je simbol nacistički, već da "crvena boja znači energiju" koja pokreće pristalice, a ljiljan je srednjovjekovni simbol Bosne.

Drugu grupu koju pominju i na "Bošnjačkoj sparti" prati nešto manji broj osoba. Riječ je o Pokretu bosanskih nacionalista.

U korisničkom imenu se referiraju na Handžar pokret iz Drugog svjetskog rata, odnosno diviziju koja je bila jedinica u okviru Hitlerove nacističke vojske, a koju su činili muslimani i katolici u BiH, za vrijeme nacističke Nezavisne države Hrvatske (NDH).

Za sebe kažu da su Hanždar pokret - revolucionarna organizacija koji se bori protiv velikosrpskog centralizma u BiH.

Iz ovog pokreta su za RSE napisali da ne žele otkriti ko stoji iza stranice, samo da je riječ o pravom Bošnjaku.

"Stranica je namijenjena svima koji se slažu s njenim sadržajem, da li to bio Bošnjak pravoslavne vjeroispovijesti, Bošnjak katoličke vjeroispovijesti, Bošnjak islamske vjeroispovijesti… i omladini koja ne priznanje zapadni način života", poručili su.

Na pitanje kako provjeravaju tačnost sadržaja i analiza koje plasiraju, kratko odgovaraju da je sve tačno.

Međutim, nije tačno da u BiH žive samo Bošnjaci i da se riječ o bošnjačkoj državi, za koju će se, poručuju, boriti i politički.

Prema Ustavu BiH, u BiH žive tri konstitutivna naroda – Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao i ostali, što podrazumijeva sve nacionalne i etničke manjine, kao i one koji se ne izjašnjavaju u okviru tri konstitutivna naroda.

Koliko su online poruke opasne?

U postkonfliktnim društvima kao što je BiH umjesto za širenje demokratičnosti, ideja, tolerancije, što je možda bilo u zamisli osnivača interneta, imamo širenje govora mržnje, netrpeljivost, pozivi na linč ili na agresiju, ocjenjuje Mladen Bubonjić, komunikolog iz Banje Luke, koji je istraživao govor mržnje u online prostoru.

"Dovoljno je jedna mala iskra, svaka akcija izaziva reakciju, nije ni bitno koji je nacionalni ili etnički korpus u pitanju. Narod ima jednu pametnu izreku - što jedna budala zamrsi, stotinu ih ne može riješiti", kaže Bubonjić.

S druge strane, oni koji internet koriste odgovorno, kaže, ne čuju se u kakofoniji ovih drugih.

Bubonjić kaže da je u BiH internet nekontroliran vid komuniciranja, uprkos silnim restirkcijama i ograničenjima, "opet se šire takvi sadržaji i ovo je samo jedan primjer".

"Nije ni prvi, a nažalost sigurno nije ni posljednje", kaže.

'Ponosni Bošnjaci' i manipulativni sadržaji

Na Facebooku "Ponosne Bošnjake" prati oko 32.000 osoba. Sadržaje koje ovdje plasiraju svakodnevno dijeli na hiljadu ljudi, šireći često teorije zavjere ili manipulativno predstavljene sadržaje.

Korisničko ime stranice je "Fatihovi sinovi", aludirajući vjerovatno na otomanskog sultana Mehmeda Fatiha Osvajača, rođenog 30. marta 1432. Poznat je i kao veliki vojskovođa, zauzeo je Carigrad i osvojio teritorije u Anadoliji i na Balkanu koje su činile srce Osmanskog carstva u naredna četiri stoljeća, prema enciklopediji Britannica.

Tako ova grupa krajem jula objavljuje video u kojem neosnovano tvrdi da je međunarodnoj zajednici, koju na ovoj stranici nazivaju "križarima", najveći problem činjenica da su Bošnjaci većina u BiH.

Za ovu stranicu, Sjedinjene Američke Države su križari koji rade protiv interesa BiH i Bošnjaka. U videu objavljenom 27. jula navode da su Matthew Palmer, bivši izaslanik State Deparmenta za Zapadni Balkan, zadužen za reformu izbornog procesa u BiH, i Gabriel Escobar, specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan, pokušali "slomiti Bakira Izetbegovića".

Cilj je bio, navode tu, da Izetbegović inače, lider SDA, prihvati promjene izbornog zakona, što navode nisu uspjeli, pa su pokušali preko visokog predstavnika Schmidta.

Gledateljima prijete scenarijem otvorenih logora za Bošnjake u Federaciji, kojima bi upravljala Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), u slučaju da se političke izmjene Izbornog zakona dogode, manipulativnim montažama u videu u kojima koriste stvarne snimke iz logora u BiH tokom rata 1992. – 1995. godine.

Dalje, navode da je plan da jednog dana svi Bošnjaci budu, poput muslimana Andaluzije, pokršteni ili protjerani u Anadoliju.

Tvrdnje pravdaju potpisivanjem Daytonskog mirovnog sporazuma, kojim je zaustavljen rat u BiH, koji na ovoj stranici nazivaju "luđačkom košuljom".

Specijali RSE: Sve karte Dejtona | Tajne Dejtona | U prvom redu dejtonske historije

Pogledajte videa: Dvije i po decenije od Dejtona: Ruže na obje strane isto cvjetaju | Kratki vodič: Rat u BiH i Dejtonski mirovni sporazum

Sljedeća tvrdnja je poruka Bošnjacima da su im jedini prijatelji – Turska i Iran, te da se njima trebaju i okrenuti.

Jedan video posvećen je turskom predsjedniku Redžepu Taipu Erdoanu u kojem on govori kako "narod Balkana čeka povratak Turske 100 godina".

'Čak i Putin bi bio pravedniji' - tvrde 'Ponosni Bošnjaci'

"Čak i Putin bi bio pravedniji od križarskog Zapada koji trenutno upravlja Bosnom", završna je poruka videa koji je podijelilo više od 1.700 osoba.

Od početka invazije u Ukrajini, 24. februara, NATO, EU i bh. sigurnosni stručnjaci više puta su upozorili na opasnost od štetnih ruskih utjecaja.

Velika Britanija je nedavno odlučila uputiti stručnjake u BiH koji će se takvom utjecaju suprostavljati u okviru Oružanih snaga BiH i drugih institucija.

Ko su najvažniji partneri BiH?

Osim Europske unije, Sjedinjene Američke Države i Japan su najveći i najznačajniji razvojni partneri BiH.

Sjedinjene Države su od 1995. do danas osigurale oko 1,7 milijardi eura (oko dvije milijarde dolara) pomoći za rekonstrukciju, humanitarnu pomoć, modernizaciju obrambenog sektora, ekonomski razvoj i obrazovanje.

Samo tokom pandemije COVID-a 19, SAD je u BiH uložio više od 3,2 miliona eura (3,7 miliona dolara) u podršku laboratorijima i javnom zdravstvu.

Ambasada SAD-a je u novembru 2019. pokrenula projekt BOLD (Bh. omladinski lideri) koji se sad mreža od više od 2.500 mladih podržanih kroz stipendije u SAD-u i bespovratna sredstva za njihove projekte u BiH.

SAD, Japan i Kanada najveći partneri Dodikovog 'protektorata'

Bez obzira na ove podakte, "Ponosni Bošnjaci" tvrde da su za SAD i EU odnosno "križare veća prijetnja Bosna i Bošnjaci odnosno muslimani, nego Putin i Orban".

"I to samo jer se klanjaju jednom Bogu", tvrde bez ijednog dokaza.

Od drugih zemalja donatora, Kanada je preko svoje Agencije za međunarodni razvoj (CIDA) provela više od 120 projekata u BiH, vrijednih blizu stotinu miliona eura.

Jedan od narativa na pomenutim stranicama jeste i namjera da se nad Bošnjacima počini genocid, poput onog koje su snage Vojske Republike Srpske počinile u Srebrenici, i da se izvrši "palestinizacija" BiH.

Šta kažu 'Ponosni Bošnjaci'?

U odgovoru za RSE "Ponosni Bošnjaci" su napisali da stranica nije akademske prirode i iza nje ne stoje akreditovani novinari.

Tvrde da su videa proizvod detaljne analize, te da se služe arhivama Haškog suda, Ujedinjenih naroda i slično.

Potcrtavaju da nije riječ o politički motiviranim pojedincima ili "plaćenicima", te da je namjera doprijeti do ljudi kojima je stalo do opstanka BiH i naroda (Bošnjaka, op. a.) "koji se 300 godina istrebljuje - između Like i Ahmića i između Užica i Srebrenice postoji kontinuitet".

Najčešće pozitivno govore jedino o bh. političaru Bakiru Izetbegoviću, predsjedniku Stranke demokratske akcije (SDA) delegatu u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

O stranici su pisali i na Raskrinkavanju, portalu koji provjerava sadržaje medija i profila na društvenim mrežama, u tekstu u kojem zaključuju da stranica više i češće objavljuje te da joj rastu pratitelji u predizborno vrijeme.

Navode da su više puta dobili prijave na sadržaje na stranici, a da je nekoliko sadržaja "Ponosnih Bošnjaka" Raskrinkavanje ocijenilo kao manipuliranje činjenicama, teoriju zavjere ili prenošenje lažnih vijesti.

'Građani ne prepoznaju tendencije koje im štete'

Uzroke popularnosti ovakvih profila Bubonjić vidi u kompleksnom cjelokupnom društvenopolitičkom kontekstu BiH.

"Višestruki karakter rata je ovdje bio, ne samo agresija, nego i građanski rat i imamo situaciju gdje nemamo eksplicitnog pobjednika ni eksplicitnog gubitnika, kako što je to bilo u nekim drugim ratovima, kroz historiju", kaže i dodaje:

"Dolazi do proizvoljnog tumačenja rata, uzroka i posljedica rata. I onda se stvori situacija da se istina i činjenice tumače i mijenjanju."

Na pitanje je li riječ o predizbornom "nacionaliziranju", opći izbori u BiH biće održani 2. oktobra 2022, Bubonjić ocjenuje da je izborni i predizbori period u BiH konstanta.

"Bez politike nema života. Imate konstanta grabež, borbu, za egzistenciju i to je često kroz politiku", zaključuje ovaj sagovornik.

Smatra da je problem društvo koje je politički i demokratski nezrelo.

"Naravno, ne svi, ali većina građana je takva. Građani su između dva sistema vrijednosti, tom nekom prošlom, govorim o samoupravnom jednoumlju, i novom demokratskom koje nije u potpunosti formirano. Građani nisu u stanju da na adekvatan način prepoznaju tendencije koje idu njima na štetu", kaže Bubonjić.

Smatra da linijom manjeg otpora ili uvjetno rečeno konformizmom, gdje je pripadanje etnicitetu jedina vrijednost i sve što je protiv toga se predstavlja kao neprijateljsko okruženje.

"I svaki narativi koji je protivan tom etnonacionalističkom narativu smatra se neprijateljem i napadom na biće, esenciju tog etnonacionalnog. Stalno je postizborni, predizbori period. Građani se drže na kratkom povocu", mišljenja je komunikolog.

Bosna i Hercegovina nema zakon o zabrani govora mržnje u online prostoru. U parlamentarnoj proceduri je Prijedlog izmjena Krivičnog zakona BiH kojim bi se proširilo kažnjavanje govora mržnje, pogotovo na internetu i društvenim mrežama.

U izvještaju Evropske komisije iz 2020. godine se navodi kako se mrežne platforme u BiH često koriste za poticanje mržnje i širenje dezinformacija, međutim zbog nedostatka zakonske regulative slučajevi se nikako ili rijetko procesuiraju.

Posljednji slučaj bilo je podizanje optužnice protiv urednika portala Antimigrant.ba Fatmira Alispahića, zbog izazivanja i širenja nacionalne, rasne i vjerske netrpeljivosti, 2021. godine.

Alispahić je oslobođen optužbi jer Zakon prepoznaje da se ovo krivično djelo može izvršiti samo prema konstitutivnim narodima u BiH - Bošnjacima, Hrvatima, Srbima, što nije slučaj tekstova na pomenutom portalu koji negativno govori o migrantima.