BiH se pridružila inicijativi SAD protiv ruskog progona Ukrajinaca, protest iz RS
"Pridružujemo se osudi takozvane operacije filtracije za pritvaranje i prisilnu deportaciju ukrajinskih civila u Rusiju", saopćeno je iz Ministarstva vanjskih poslova BiH.
Navodi se da u inicijativi stoji kako proces filtriranja uključuje privremeni pritvor, prikupljanje podataka, ispitivanje i, u nekim slučajevima, zlostavljanje pritvorenika, a odvija se u različitim privremenim procesnim centrima – često paralelno s obradom interno raseljenih lica i izbjeglicama.
Iz bh. entiteta Republika Srpska (RS) oštro su istupili protiv objave MVP-a BiH, navodeći da je po Ustavu BiH vanjska politika u nadležnosti Predsjedništva BiH, a ne Ministarstva vanjskih poslova.
Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Milan Petković izjavio je da Turković "po ko zna koji put samostalno istupa i sprovod politiku Stranke demokratske akcije (SDA). Naglasio da svi relevantni politički faktori u BiH moraju da insistiraju na neutralnom stavu u vezi sa sukobom u Ukrajini.
"Kada je riječ o sukobu u Ukrajini treba se zahtijevati poštovanje međunarodnog prava, ali BiH o tom pitanju mora da ostane neutralna i na tome moraju da insistiraju svi relevantni politički faktori", istakao je Petković.
Od početka ruskog rata u Ukrajini, kako se procjenjuje, operacije filtracije su identificirane na najmanje 18 mogućih lokacija u istočnoj Ukrajini i zapadnoj Rusiji.
"Protiv smo svakog kršenja međunarodnog prava, a posebno, ako je riječ o kršenju ljudskih prava civila koji se nalaze na okupiranim teritorijama", poručila je ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković.
Polovinom jula američki državni sekretar Blinken pozvao je Rusiju da odmah oslobodi Ukrajince koje je istjerala iz njihove domovine i dopusti vanjske promatrače.
"Nezakonito premještanje i deportacija zaštićenih osoba teško je kršenje Četvrte ženevske konvencije o zaštiti civila i predstavlja ratni zločin", rekao je Antony Blinken 13. jula.
Ukrajinski dužnosnici optužili su Rusiju da je deportirala stotine hiljada ljudi iz područja Ukrajine pod ruskom okupacijom i tjerala ih u takozvane "filtracijske logore", te pozvali na podršku Crvenog križa.
Moskva negira da je namjerno ciljala civile od invazije na Ukrajinu 24. februara.
Ženevske konvencije iz 1949. godine, koje definiraju međunarodne pravne standarde humanitarnog postupanja u sukobima, zabranjuju masovna prisilna premještanja civila tokom sukoba na teritorij okupacijske sile, klasificirajući to kao ratni zločin.
Kad je riječ o sankcijama Rusiji, BiH se deklarativno priključila dokumentima koji su potpisani u Briselu a kojima se sankcioniraju pojedinci i entiteti iz Rusije, međutim za primjenu tih sankcija potrebna je odluka Vijeća ministara BiH.
Takvu odluku dosad su blokirali ministri iz entiteta Republika Srpska.