Schmidt na pitanje o Izbornom zakonu BiH poručio da mu je 'svega preko glave'

"Svega mi je preko glave", rekao je visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini (BiH) Christian Schmidt 17. augusta, vidno revoltiran, odgovarajući na pitanje novinara o izmjenama Izbornog zakona BiH.

Prilikom posjete Goraždu, na istoku BiH, Schmidt je također kazao da mu je namjera deblokirati proces izbora Vlade entiteta Federacije BiH. Podvukao je "neće svi biti sretni zbog toga".

Je li Schmidt spreman nametnuti izborne izmjene?

Na pitanje da li je spreman nametnuti određene izmjene Izbornog zakona BiH - s obzirom na to da politički dogovor izostaje - šef Ureda visokog predstavnika (OHR) vidno revoltiran je rekao da nikada nije rekao da će to uraditi.

Navodeći da je "jako ljut" i izvinjavajući se što tako otvoreno govori, Schmidt je naveo:

"Jasno ću reći da ja apsolutno nikad nikome u Sarajevu nisam rekao da ću ja mijenjati Izborni zakon, a 15 godina političari u ovoj zemlji nisu u stanju dogovoriti se o Izbornom zakonu, pitajte njih zašto to nije promijenjeno? Postajem jako ljut, jer svi ovdje krive sve druge i uvijek je neko drugi kriv. Nije to put prema Evropskoj uniji."

Gestikulirajući rukom, visoki predstavnik je pokazao da mu je svega preko glave i oštro kritizirao ponašanje političara u BiH, opisavši ga kao "potpune gluposti".

Poručio je i da političari igraju igre, umjesto da rade, te da mu je dosta insinuacija kako je on dio tih "političkih igrica".

Christian Schmidt je dodao da bh. političare treba pitati zašto to nisu riješili na razgovorima u Butmiru, Neumu ili u okviru tzv. Aprilskog paketa, kada se govorilo o izbornim reformama.

"Sit sam svega toga i krajnje je vrijeme da sjednu [političari] i da počnu raditi, jer ljudi ovdje imaju pravo i zaslužuju da oni koje su izabrali kao svoje predstavnike, rade u njihovo ime", podvukao je visoki predstavnik.

Prijeteće pismo iz Srbije ministrici vanjskih poslova i visokom predstavniku u BiH

Visoki predstavnik u BiH traži da čelnici Federacije BiH imenuju ustavne sudije

Ambasada SAD ton predsjednika Federacije BiH opisala kao 'arogantan'

OHR oštro osudio ratnohuškačke poruke Bakira Izetbegovića

Visoki predstavnik o "ostalima"

Schmidt je kazao i da "nema govora o tome da bih ukinuo ostale", što je samo jedna od kritika bh. političara na moguće izmjene, nakon što je krajem jula u javnosti procurio dokument OHR-a, u kojem su bili prijedlozi promjena Izbornog zakona BiH.

"Ono što postavljam kao pitanje - zašto u Domu naroda Federacije BiH imate predstavljene ostale, a u Domu naroda države nemate. To ne mogu ja promijeniti, jer je riječ o odredbi iz Daytonskog sporazuma, to moraju oni koji sjede na tim funkcijama, iz SDA (Stranka demokratske akcije), HDZ-a (Hrvatska demokratska zajednica BiH), SNSD-a (Savez nezavisnih socijaldemokrata)", poručio je Schmidt.

Prema Ustavu BiH, tri su konstitutivna naroda u BiH, Bošnjaci, Hrvati i Srbi, te ostali, koji se ne izjašnjavaju u tri navedene kategorije, kao i nacionalne manjine. 

Specijali RSE: Sve karte Daytona | Tajne Daytona | U prvom redu daytonske historije

Pogledajte videa: Dvije i po decenije od Daytona: Ruže na obje strane isto cvjetaju | Kratki vodič: Rat u BiH i Daytonski mirovni sporazum

Scmidtovo obećanje o deblokadi Federacije BiH

"Federacija BiH nema Vlade već četiri godine, ja to namjeravam deblokirati i neće svi biti sretni s tim. Neće biti ni predsjednik Federacije BiH sretan zbog toga, ali ja, koliko god strpljiv čovjek bio, jednostavno ne mogu to više tolerisati", poručio je Schmidt.

Kako se stiglo dovde?

Danima prije donošenja odluke o tehničkim izmjenama Izbornog zakona, krajem jula, u BiH se spekuliralo o sadržaju paketa trećih po redu Bonnskih ovlasti Christiana Schmidta, posebno o dijelu koji se, prema dokumentu koji je objavljen u medijima, a koji OHR nikad nije zvanično potvrdio, odnosi na izbor delegata u Dom naroda Parlamenta entiteta Federacija BiH.

Koja je uloga visokog predstavnika u BiH

Hiljadeprotestovale ispred Ureda visokog predstavnika u BiH zbog Izbornog zakona

Lideri stranaka kažu da neće biti političkih izmjena Izbornog zakona BiH

Planiranim odlukama o političkim izmjenama Izbornog zakona, od kojih je Schmidt odustao i dao šansu bh. zvaničnicima da se još jednom pokušaju sami dogovoriti, predviđa se prag od tri posto iz svakog kantona za svaki od tri konstitutivna naroda.

Mogućnosti takvih izmjena protivile su se Stranka demokratske akcije (SDA), ali i još nekoliko stranka u entitetu Federacija BiH.

U javnosti su pojedini političari Schmidta označili kao nekoga ko radi "u koristi Hrvata", ali i da takve odluke mogu voditi BiH u daljnje podjele, te da su diskriminirajuće.

Nametanjem tehničkih promjena Izbronog zakona, Schmidt je treći put iskoristio Bonnske ovlasti, koje mu daju mogućnost da donese odluke o kojima politički faktori u BiH ne mogu postići suglasnost. 

"Izbori nisu moneta za potkusurivanje stranaka, to je pravo svakog birača, tako da mi je zadovoljstvo da mogu izbore vratiti biračima. Danas [27. juli] donosim paket transparentnosti koji garantuje slobodnu i fer kampanju", saopćio je Schmidt.

Izmjenama su, pored ostalog, utrostručene novčane kazne za kršenje Izbornog zakona BiH koje sad mogu iznositi i do 30.000 maraka (više od 15.000 eura), Centralnoj izbornoj komisiji BiH se daje mogućnost da izbriše pojedinca s kandidatske liste ili stranku koja grubo prekrši zakon, a definiran je i zabranjen govor mržnje.

Schmidt omogućio održavanje izbora

Ranije u junu 2022., Schmidt je iskoristio Bonnske ovlasti i omogućio održavanje Općih izbora u BiH zakaznih za 2. oktobar, o čemu se bh. političari također nisu mogli dogovoriti.

Tada je, 7. juna, donio odluku o izmjenama Zakona o financiranju institucija BiH i Izbornog zakona BiH, čime je trajno osiguran način financiranja izbora, što je bilo upitno jer državna vlast nije osigurala potreban novac.