Đukanovićeva stranka za vanredne izbore u Crnoj Gori nakon smjene Vlade

Demokratska partija socijalista (DPS) Crne Gore, čijim je glasovima zajedno sa još 20 poslanika drugih partija, oborena manjinska vlada Dritana Abazovića, poručila je u subotu da su vanredni, parlamentarni izbori, izlazak iz političke krize u Crnoj Gori.

Skupština Crne Gore izglasala je nepovjerenje Vladi Dritana Abazovića, sat iza ponoći 20. avgusta, nakon dvanaest sati rasprave.

"Moraćemo da se dogovorimo o tome ko te izbore treba da pripremi, ne bi li nakon njih napokon dobili evropsku vladu koja će građanima i državi vratiti izgubljeno samopouzdanje", kazao je poslanik DPS-a Miloš Nikolić, prenose mediji.

Nikolić je rekao da je njegova partija spremna na konstruktivan dijalog sa svim parlamentarnim partijama.

DPS je podržavala odluke Abazovićeve vlade u Skupštini Crne Gore, ali nije bila dio izvršne vlasti.

U subotu je predsedavajući Delegacije Evropskog parlamenta (EP) za saradnju sa Crnom Gorom Vladimir Bilčik poručio takođe da je Crnoj Gori potrebna "istinski proevropska vlada".  On je na Tviteru napisao da je potrebna vlada "koja može dati prioritet strateškim reformama EU u odnosu na uske političke interese".

"Crna Gora može pristupiti EU kada uspješno bude rješavala neke teške domaće političke zadatke. Spremni smo da pomognemo", napisao je Bilčik.

Inicijativu za izglasavanje nepovjerenja Vladi podnijelo je 36 poslanika DPS-a Mila Đukanovića, aktuelnog predsjednika Crne Gore i dio stranaka vladajuće većine. Kao razlog su naveli zaustavljanje Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji (EU) i podizanje tenzija u društvu.

Istovremeno, lider prosrpskog Demokratskog fronta u Crnoj Gori Andrija Mandić rekao je za Radio-televiziju Srbije (RTS), nakon izglasavanja nepovjerenja Abazovićevoj vladi, da mu je žao što su propustili veliku šansu da konstituišu vladu koja bi bila izraz parlamentarne većine za koju su glasali građani Crne Gore.

"Uložili smo veliku energiju, ne zbog političara, nego zbog naroda koji se radovao da je poslije 30 godina smijenjena vlast Mila Đukanovića", rekao je Mandić.

Tridesetogodišnja vladavina DPS-a Mila Đukanovića okončana je na izborima 2020. godine.

Najprije je formirana takozvana ekspertska vlada, premijera Zdravka Krivokapića, koja je funkcionisala do početka 2022. godine. Abazovićeva manjinska Vlada je formirana 28. aprila.

Mandić je za RTS rekao i da će vlada Dritana Abazovića biti upamćena po potpisivanju Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC).

Neposredan povod inicijative za obaranje Vlade je nezadovoljstvo zbog potpisivanja Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom 3. avgusta, za koji su predstavnici više političkih partija ocijenili da je štetan po nacionalne interese Crne Gore.

Abazovićeva vlada će od sada funkcionisati u tehničkom mandatu, odnosno do izbora nove.

Pad ove vlade otvara mogućnost formiranja i nove, treće vlade, na osnovu izbornog rezultata parlamentarnih izbora iz avgusta 2020. godine.

Ukoliko određena politička grupacija bude sakupila potpise 41. poslanika, moći će da podnese zahtjev predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću da im dodijeli mandat za sastav treće vlade.

Dritan Abazović bio je prvi premijer Crne Gore koji pripada manjinskoj nacionalnoj zajednici. U prethodnoj Vladi Zdravka Krivokapića bio je potpredsjednik.

Nakon što je inicirao rušenje Krivokapićeve Vlade u februaru ove godine, Abazović je uz pomoć Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića postao novi premijer.

Abazović je, nakon što mu je izglasano nepoverenje, novinarima rekao da neće učestvovati u novoj vladi.