Nedostatak lijeka za zavisnike u Crnoj Gori: Mučan izlazak iz pakla droge

"Bila sam na dnu. Poželjela sam da se makar jedno jutro probudim bez bolova. Poželjela sam i da nestane osjećaj agonije. Samo da popijem kafu, i da mi tako počne dan. U tome mi je lijek buprenorfin pomogao."

Ovo je dio ispovijesti Zorane (pravo ime poznato redakciji) iz Podgorice.

Ona ima 50 godina. Dvije decenije koristila je droge. Jedna je od oko 600 osoba u Crnoj Gori koje proces izlječenja od bolesti zavisnosti počinju ovom zamjenskom terapijom.

Međutim, zdravstvene ustanove ostale su bez neophodnog lijeka, zbog čega je 23. avgusta održan i protest pacijenata zbog sedmodnevnog izostanka terapije.

Lijek se isključivo dobija u zdravstvenim ustanovama pod nadzorom ljekara.

Načelnik Centra za mentalno zdravlje Ljubinko Kaluđerović kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da će od 26. avgusta distribucija lijeka biti normalizovana.

Zašto je značajan buprenorfin?

Zorana je na liječenju buprenorfinom tri godine. Za RSE kaže da ne može bez njega da funkcioniše jer joj pomaže da prevaziđe krize u nedostatku droge.

"Kada nema tog lijeka isti je osjećaj kao kad si, na primjer, bez heroina. Dešavaju se napadi, bolovi. Meni se nije do sada desio epileptični napad ali nekima koje znam jeste", rekla je Zorana, dodajući da se od kada ga koristi promijenila i psihički i fizički.

"On mi omogućava da donekle normalno živim."

Psihijatri su, navodi, mnogima pokušavali da daju neke druge tablete ali ništa im kao buprenorfin ne pomaže.

Buprenorfin nije trajno rješenje

Načelnik Centra za mentalno zdravlje Ljubinko Kaluđerović za RSE pojašnjava da je buprenorfin zamjenska terapija, koja nije dio procesa odvikavanja u klasičnom smislu.

"Kada pacijent nije spreman da uspostavi potpunu apstinenciju i da živi bez ikakvih psihoaktivnih supstanci onda se uvodi zamjena za narkotik koji se uzima. I to bude metadonska ili buprenorfin terapija."

Kako dodaje, to je nalik onome što su uzimali.

"Ali, to je farmaceutski analgetik koji ih drži pod kontrolom i koji im u jednom određenom periodu omogućava da normalno rade, funkcionišu, da imaju djecu, da se bave njima", navodi Kaluđerović.

S druge strane, ukazuje da ima zloupotrebe ovog analgetika.

"Ako se primjenjuju na pravi način djeluju kao lijek, a ukoliko se upotrebljavaju samoinicijativno i potpuno nezavisno onda to prerasta u zloupotrebu", ukazuje Kaluđerović.

I Zorana kaže da primjećuje kod određenih korisnika da se buprenorfin zloupotrebljava.

"Znam da se zloupotrebljava. Neki ga prodaju pa kupuju narkotike. Znam i neke da ga miješaju sa tabletama za spavanje i smirenje", kaže Zorana.

Prema riječima Kaluđerovića, idealno bi bilo kada bi se ta terapija koristila u procesu odvikavanja u ograničenom periodu.

"Dio odvikavanja bi podrazumijevao korišćenje buprenorfina neko vrijeme pa da se ode u neki rehabilitacioni program dok se ne ostavi zamjena, odnosno da se funkcioniše slobodno bez svih supstanci nakon čega bi se krenulo u uspostavljanje trajne apstinencije", navodi Kaluđerović.

Zorana je svjesna da, iako joj buprenorfin pomaže da ne može tu terapiju koristiti "zauvijek".

"Svjesna sam da i on stvara zavisnost i znam da je neophodno da ljekar treba da smanjuje dozu pomalo kako bi se i sa tog lijeka makli. Ali ja to ne mogu. Dok njega uzimam, ne pada mi na pamet ni heroin ni kokain. Da ga nema vratila bih se na staro", kaže sagovornica RSE.

Prisjeća se početka

Kada je, kako kaže, dotakla dno, odlučila je da potraži pomoć.

"Htjela sam da izađem iz haosa. Porodica me je odbacila, najbolji prijatelji, svi. Od samog početka, čim su čuli da sam ušla u svijet droge."

A drogu je uzimala dvije decenije.

"Kada sam počela da radim ušla sam u vezu sa nekim ko je već 15 godina bio zavisnik. Ali ja sam htjela da mu pokažem da on bez toga može, da ga promijenim, da ga ja izvučem. Ali to su sve varke. Kad se krene u taj svijet teško je nazad", navodi Zorana.

Imala je, kaže, veliku porodicu, a danas živi sama.

"Na milosti sam starih prijatelja mojih roditelja. Ti ljudi su jako stari, pitanje je koliko će moći da mi pomognu."

Čini joj se, kaže, da se danas mladi okreću više sportu.

"Dosta šetam i posmatram mlade. Neka se drže sporta, i neka nikada i ne pokušaju da se poigraju sa bilo kojim narkotikom. Sve to vodi ka paklu i dnu."

'Država nas je otpisala'

Iako ima gotovo 15 godina radnog iskustva, danas ne može da se zaposli.

"Država nas je otpisala. Ne možemo da se zaposlimo. Kažu navodno nismo uporni ali prosto zavisniku niko ne vjeruje."

Podršku joj, kaže, pruža nevladina organizacija Juventas.

U toj NVO za RSE kažu da je posljednji prekid u distribuciji lijeka buprenorfin samo dio problema sa kojim se suočavaju korisnici supstitucione terapije u Crnoj Gori.

Pojašnjavaju da je u osnovi primjene supstitucione terapije nekoliko principa.

"Jedan je da se zavisnost od opijata posmatra kao hronična bolest zavisnosti za koju, kao ni za druga hronična oboljenja, ne postoji lijek, ali postoje tretmani i medikamenti koji oboljenje drže pod kontrolom.

Drugi princip odnosi se na smanjenje štete od upotrebe psihoaktivnih supstanci jer se korišćenjem supstitucione terapije smanjuje rizik od infekcije patogenima kao što su HIV i hepatitis C, te drugih oboljenja povezanih sa upotrebom droga.

Na ovaj način, značajno se podiže kvalitet života korisnika", kažu u Juventasu.

Njihovo istraživanje je pokazalo da je za više od 80 odsto korisnika program potpuno ili prilično neophodan da bi funkcionisali u svakodnevnom životu.

Fond za zdravstveno osiguranje (FZO) omogućava snabdijevanje metadonom i buprenorfinom. Godišnje se za nabavku lijekova za supstiucionu terapiju izdvaja oko pola miliona eura.

Država ne ispunjava obaveze

Osim buprenorfina, u Crnoj Gori došlo je i do nestašice nekih lijekova za druge teške bolesti.

Tim povodom se oglasila državna farmaceutska kompanija "Montefarm", koja je saopštila da do prekida distribucije određenih ljekova dolazi zbog činjenice da država ne izmiruje svoje finansijske obaveze.

"Ukupan dug prema 'Montefarmu', od strane javnih zdravstvenih ustanova, Fonda za zdravstveno osiguranje i Ministarstva finansija, zaključno sa 31. julom, iznosi više od 72 miliona eura", saopšteno je iz ove ustanove povodom pitanja o povremenim problemima u nabavci i distribuciji lijekova.