Zbog zagađenja zraka u BiH umire hiljade ljudi, upozorio Human Rights Watch

Vlasti Bosne i Hercegovine (BiH) nisu uspjele uhvatiti se u koštac sa stravičnim zagađenjem zraka kojeg svake godine uzorkuje smrt hiljada ljudi, saopćila je organizacija Human Rights Watch u ponedjeljak, 29. augusta.

Upozoreno je da oslanjanje zemlje na drva i ugalj za zagrijavanje, odnosno proizvodnju električne energije, bh. gradove svrstavaju među najzagađenije u svijetu.

"Zastarjelo oslanjanje na ugalj u BiH ubija hiljade ljudi svake godine, dok vlasti ne rade mnogo da spriječe problem ili čak upozore ljude na rizik po njihovo zdravlje", kazao je Felix Horn iz organizacije Human Rights Watch, kaže se u saopćenju.

On je upozorio da s obzirom na to da je do sezone zagađenja zraka ostalo tek nekoliko meseci, nema vremena za gubljenje da bi se počelo sa promjenama.

BiH je tokom zimskog perioda, zbog najvećih industrijskih postrojenja koja nedovoljno ulažu u modernizaciju opreme i zaštitu životne sredine, među najzagađenijim zemljama u Evropi.

"Procjenjuje se da svake godine oko 3.300 ljudi u BiH umre od izloženosti zagađenju zraka, što je devet posto od ukupnog broju smrtnih slučajeva", navode iz Human Rights Watch pozivajući se na podatke Svjetske banke.

"Još hiljade ljudi živi s pogoršanim respiratornim i kardiovaskularnim stanjima. Stariji i djeca su posebno ugroženi", kaže se u saopćenju.

BiH proizvodi struju sagorijevanjem lignita, niskokvalitetne vrste uglja, u zastarjelim elektranama, dodaje se u saopćenuju.

"Loša izolacija zgrada i korištenje uglja, drveta, te drugih materijala za grijanje doprinose zagađenju. Zimsko zagađenje pogoršava se inverzijom, jer su zagađivači efikasno zarobljeni u uskim riječnim dolinama gde se nalaze mnogi gradovi", dodaje se.

Od decembra 2020. godine do aprila 2021. godine, organizacija Human Rights Watch intervjuirala je 35 ljudi o njihovim iskustvima sa zagađenjem.

Stanovnici koji žive u blizini pojedinih od ukupno pet elektrana na ugalj naveli su da su prijatelji, porodica i susjedi umrli od raka, kardiovaskularnih bolesti ili respiratornih bolesti za koje veruju da su pogoršane zagađenjem iz obližnjih elektrana.

Zdravstveni radnici svjedočili su o povećanju stope respiratornih problema u područjima u blizini elektrana, dok su roditelji govorili o poteškoćama djece sa astmom i bronhitisom. Upozorili su da djeca zimi nisu mogla napustiti kuću, a da ne pate od akutnih respiratornih simptoma.

U Human Rights Watchu ističu da složeni sistem upravljanja u BiH, bez državne insitucije zadužene za životnu sredinu, te uz slabu koordinaciju između različitih nivoa vlasti, otežava hvatanje u koštac sa zagađenjem zraka.

Istaknuto je da svaki od dva bh. entiteta ima svoje odvojene pravne okvire, organizacione strukture i mreže kvaliteta zraka što otežava koordinaciju pristupa upravljanju kvalitetom zraka, kaže se u saopćenju.

Hitan zaokret ka obnovljivoj energiji, efikasnijim tehnologijama za zagrijavanje kuća, uključujući poboljšane građevinske standarde i unaprijeđeni javni prijevoz može promijeniti situaciju.

Iz organizacije ističu da bi Evropska unija (EU) trebala iskoristiti svoj utjecaj kako bi umanjila oslanjanje Bosne i Hercegovine na ugalj te da se uhvati u koštac sa toksičnim zrakom i klimatskom krizom.

WHO je identificirao onečišćenje zraka kao "najveću pojedinačnu ekološku prijetnju ljudskom zdravlju", procjenjujući doprinosi prerane smrti više od sedam milioni ljudi godišnje.

Onečišćenje zraka dolazi iz brojnih izvora, uključujući izgaranje fosilnih goriva za prijevoz, gorivo za grijanje, spaljivanje otpada, proizvodnju električne energije i druge industrijske aktivnosti.

Onečišćenje zraka i klimatske promjene izravno su povezani jer su mnogi uzročnici onečišćenja zraka također izvori znatnih emisija stakleničkih plinova, kaže se u saopćenju.

Neke vlade širom svijeta prepoznale su pogubne utjecaje uglja obavezujući se na postepeni prelazak na obnovljivu energiju.

Human Rights Watch navodi da su elektrane na ugalj u padu na globalnom nivou od prve polovine 2020. godine, ali da pojedine ekonomije, kao što su Kina i Indija, nastavljaju planirati proizvodnju električne energije na ugalj.