BiH od danas lakše do pomoći EU i susjeda u slučaju prirodnih katastrofa
Evropski komesar za krizni menadžment Janez Lenarčič i ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine (BiH) Selmo Cikotić potpisali su u utorak, 6. septembra u Sarajevu Sporazum o pristupanju BiH Mehanizmu civilne zaštite Evropske unije.
Sporazumom će BiH lakše moći zatražiti pomoć zemalja članica EU te još šest drugih zemalja u slučaju prirodnih katastrofa, poput poplava ili požara, direktno aplicirati za projekte EU te se proširuje suradnja s članicama kod obuke službi civilnih zaštita u BiH.
"Nabavka letjelica za gašenje požara bi trebao biti nulti prioritet jer je to (požari) jedno od pitanja sa kojim se suočavamo svake godine. Komunikacijska oprema isto može doživjeti neku vrstu unaprjeđenja kao i dronova koji prate područja zahvaćena raznim oblicima nesreće. Naravno tome uvijek mora prethoditi obuka ljudi koji će tim sredstvima upravljati", kazao je Cikotić.
Lenarčič je podsjetio kako su zemlje EU pomogle BiH tokom poplava u maju 2014.
"Vidio sam na pokaznoj vježbi u aprilu kako sve službe civilne zaštite u BiH, i iz Republike Srpske i iz Federacije BiH i DB, mogu da sarađuju i da rade zajedno pa i sa službama susjednih zemalja. Nemojmo se varati! Budućnost donosi sve više nesreća. Naročito prirodnih nepogoda u vezi sa klimatskim promjenama, a ovaj region je već odavno pogođen takvim nesrećama poput zemljotresa, poplava i požara. I bojim se da će toga biti sve više", kazao je evropski komesar.
Prednosti članstva
Ostale članice Mehanizma civilne zaštite su 27 zemalja EU, Island, Crna Gora, Norveška, Srbija, Sjeverna Makedonija i Turska.
BiH se otvorila mogućnost da se surađuje sa drugim državama u osposobljavanju i obuci, a zemlje članice moraju podržati druge članice pogođene prirodnom katastrofom kada je to potrebno.
EU je 2019. uspostavio pričuvu sustava rescEU, koja obuhvaća flotu zrakoplova i helikoptera za gašenje požara, zrakoplove za medicinsku evakuaciju, zdravstvene timove za hitne slučajeve i poljske bolnice, zalihe medicinske opreme i mobilne laboratorijske kapacitete, kapacitete za otkrivanje, dekontaminaciju i stvaranje zaliha za odgovor na kemijske, biološke, radiološke i nuklearne nesreće, privremena skloništa te prijevoz i logistiku.
Primerice, tokom 2020. godine i krize sa korona virusom Austrija je u sklopu ovog mehanizma, i prije nego što je potpisan, poslala BiH 250.000 komada kirurških rukavica i više od 3000 litara dezinficijensa, 1.500 deka, 1.000 posteljina i 500 higijenskih paketa.
Slovenija je poslala opremu vrijednu više od 130.000 eura, uključujući šatore, grijalice i krevete.
Članstvom se otvara mogućnost da se direktno aplicira na projekte koje se nude u Evropskoj uniji, što do sada nije bio slučaj.
Na BiH je da pripremi projekte. BiH mora plaćati i članarinu koja se izračunava na osnovu BDP-a i drugih ekonomskih mjerila, a dogovoreno je da do 2027. godine plaća 30 posto članarine.
Sedam godina do potpisa
Proces pristupanja BiH ovom mehanizmu počeo je 2015. godine kad je BiH podnijela zahtjev za članstvo. Procijenjeno je da nije spremna i osigurana su bespovratna sredstva u iznosu 2,5 miliona eura za poboljšanje kapaciteta.
Nakon što je projekt završen 1. novembra 2021. stvoreni su uvjeti za pristupanje.
Vijeće ministara BiH je 13. jula 2022. usvojilo Osnove za vođenje pregovora, a Predsjedništvo BiH je 22. jula usvojilo Osnove za vođenje pregovora i imenovalo pregovaračku delegaciju BiH.
Prvi sastanak pregovaračkih delegacija je održan 26. jula i konstatirano je da nema primjedbi na ponuđeni tekst.
Dogovoreno je da delegacija EU do 19. augusta provede svoje procedure i potom je održan završni pregovarački sastanak i u proceduru je upućen završni sporazum na usvajanje u Vijeće ministara i Predsjedništvo BiH.
Predsjedništvo BiH je 2. septembra prihvatilo sporazum o pristupanju.