Švedska izlazi na izbore: Ljevica se bori da zadrži vlast, populisti u usponu

U Švedskoj se u nedjelju, 11. septembra, održavaju izbori na kojima se bira 349 zastupnika u Riksdagu, kao i u lokalnim uredima u zemlji koja broji deset miliona stanovnika.

Prijevremeno glasanje počelo je 24. avgusta. Novinska agencija Associated Press donosi nekoliko ključnih stvari koje treba znati o ovim izborima.

Što je ulog?

Premijerka Magdalena Andersson bori se da zadrži svoje Socijaldemokrate (Sveriges socialdemokratiska arbetareparti) na čelu lijeve koalicije, ali se suočava s jakom desnicom.

Švedska je poznata kao društvo socijalne skrbi od kolijevke do groba i Andersson bi željela očuvati socijalnu zaštitu koja je dugo definirala Švedsku i preokrenuti neke od tržišno orijentiranih promjena pokrenutih od prethodne vlade. Njena stranka smatra da neke od tih promjena, poput državnih subvencija za privatne škole, stvaraju veće nejednakosti.

Nekoć moćni socijaldemokrati na vlasti su od 2014. No, kako je popularnost stranke pala, Andersson je predsjedala slabom vladom koja se više oslanjala na druge stranke u donošenju zakona, stvarajući političku nestabilnost posljednjih osam godina.

Ko će vjerojatno pobijediti?

Postoje dva velika bloka: jedan s četiri stranke na ljevici i drugi s četiri stranke na desnici. Ankete uoči izbora govore da je pobjedu nemoguće predvidjeti.

"To je u osnovi bacanje novčića. To je 50-50 između dvije različite strane", rekao je u subotu za AP Zeth Isaksson, sociolog sa Univerziteta u Stockholmu.

Prema švedskom zakonu, stranka koja osvoji najviše mjesta formira sljedeću vladu. Ankete pokazuju da će to vjerojatno biti stranka sadašnje premijerke Andersson, koja će morati u koaliciju s drugim strankama.

Ali ako ljevica kao cjelina bude imala loše rezultate, Andersson možda neće moći formirati koaliciju. U tom slučaju palica bi bila predana drugoj najvećoj stranci koja bi pokušala sastaviti vladu.

Koja je stranka na drugome mjestu?

Na posljednjim izborima 2018. godine, Umjereni (Moderata samlingspartiet) predvođeni Ulfom Kristerssonom, stranka desnog centra, osvojili su drugo mjesto po broju zastupnika.

Konzervativna stranka promiče tržišnu ekonomiju, niže poreze i manju ulogu vlade u zemlji s velikodušnom socijalnom pomoći potpomognutom visokim porezima.

Ali poput socijaldemokrata i drugih mainstream stranaka širom Evrope, umjerenjaci su također doživjeli pad popularnosti zbog populističkog izazova koji dolazi s krajnje desnice.

Ko su populisti?

Švedski demokrati (Sverigedemokraterna), populistička desničarska stranka koja zauzima čvrst stav prema imigraciji i kriminalu, prvi su put ušli u parlament 2010. godine i od tada stalno rastu.

Stranka je 2018. osvojila 13 posto glasova i tako postala treća najveća snaga u parlamentu. Ankete pokazuju da će vjerojatno poboljšati rezultat.

Neki Šveđani primjećuju da su je osnovali krajnje desni ekstremisti prije nekoliko desetljeća. Ne vjeruju u njenu transformaciju u tradicionalniju konzervativnu stranku.

Stranku predvodi Jimmie Akesson, 43-godišnji bivši web dizajner koji je pokušao poboljšati imidž stranke.

Stranka je, međutim, očito iskoristila društveno raspoloženje, a druge se stranke približavaju njenim stajalištima jer mnogi Šveđani vjeruju da više ne mogu snositi visoke troškove izbjegličke politike zemlje i traže obračun s kriminalom.

Nekoć izopćene, druge konzervativne stranke postale su sve spremnije nositi se sa Švedskim demokratima.

Andersson je rekla novinarima u subotu da je "uspon krajnje desnice" djelomično krivnja desničarske oporbe, za koju je rekla da je "potrošila toliko vremena i truda da pokuša uvjeriti ljude da Švedski demokrati nisu stranka koja zapravo jeste".

Koliko je ozbiljan kriminalitet u Švedskoj?

Neki su imigranti imali poteškoća s asimilacijom u švedsko društvo, što je dovelo do segregiranih četvrti s visokom stopom kriminala.

Nasilje i bande uglavnom se događaju među kriminalnim mrežama koje diluju drogu ili su uključene u druge nedopuštene aktivnosti. Ali nedavno je bilo slučajeva ozljeđivanja nedužnih prolaznika. Ove godine u Švedskoj je vatrenim oružjem ubijeno 48 ljudi, troje više nego cijele 2021.

Strahovi izazvani pucnjavom i eksplozijama u nekim četvrtima učinili su kriminal jednim od najbitnijih pitanja za švedske birače.

"Broj pucnjava i eksplozija bombi se povećao u posljednjih nekoliko godina i nasilje se sada smatra velikim društvenim problemom", rekao je za AP Anders Sannerstedt, politolog sa Univerziteta Lund u južnoj Švedskoj.

Faktor spola

Andersson je postala prva švedska premijerka prije manje od godinu - prekretnica koja znači kašnjenje za zemlju koja je na mnogo načina primjer rodne ravnopravnosti.

"Bila sam stvarno ponosna", rekla je Ulrika Hoonk, 39-godišnjakinja koja je u petak prijevremeno glasala u Stockholmu, rekavši da je trebalo "predugo" da se to dogodi.

Ankete pokazuju da je stranka Anderssonove posebno popularna među ženama, dok muškarci uglavnom glasaju konzervativnije.

Iako je Andersson prva premijerka, ima mnogo žena na visokim položajima vlasti. Četiri stranačke čelnice su žene, a jednu stranku vode zajedno žena i muškarac. U parlamentu je ravnoteža spolova već dugo podijeljena otprilike 50-50.

Nekoliko žena glasača intervjuiranih protekle sedmice reklo je da im je vrlo važno konačno imati ženu na čelnom mjestu i jedan od faktora koji su uzeli u obzir pri odabiru stranke koju će podržati.