Dodik optužio Njemačku za antidejtonsko i antiustavno djelovanje

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik izjavio je da je vanjska politika Njemačke usmjerena na antidejtonsko i antiustavno djelovanje, ističući da je to potvrđeno i Rezolucijom koju je njemački Bundestag usvojio u julu ove godine.

"Pod utjecajem germanizovanih Bošnjaka u Bundestagu, podržavaju Bosnu i Hercegovinu bez entiteta", kazao je, uz ostalo, Dodik, obraćajući se poslanicima Narodne skupštine RS, u srijedu 14. septembra.

Entitetska skupština raspravlja o pokretanju vitalnog interesa Republike Srpske (RS) zbog davanja agremana novom njemačkom ambasadoru u Bosni i Hercegovini (BiH).

Pokrenuo ga je Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH na sjednici 2. septembra, nakon što su ostala dva člana, Šefik Džaferović i Željko Komšić, glasali za davanje agremana.

Dodik i visoko pozicionirani članovi njegove stranke (Savez nezavisnih socijaldemokarata) su veto doveli u vezu sa Rezolucijom koju je njemački Bundestag usvojio u julu ove godine. Tvrde kako da je Rezolucija nastavak "antiustavne i antidejtonske" spoljne politike Njemačke.

Obraćajući se poslanicima Skupštine RS, Dodik je također Njemačku optužio za zadiranje u Dejtonski mirovni sporazum i miješanje u unutrašnje stvari BiH.

"Zadiranje u Dejtonski mirovni sporazum direktno vodi ukidanje Republike Srpske. Ne mogu podržati agreman osobi koja je tu da provodi malicioznu politiku svoje zemlje nad srpskim narodom i Republikom Srpskom", kazao je Dodik, koji je i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vodeće vladajuće političke partije u RS.

Naveo je da očekuje od Narodne skupštine RS da odbaci Rezoluciju Bundestaga koja, kako tvrdi, "preferira promjenu modela organizovanja u BiH".

'Hrišćani i muslimani ne mogu naći koegzistenciju'

Naglasio je da RS nije dovoljno velika ni snažna da se suprotstavi Njemačkoj, ali da nije ni "beskičmenjak da sa cvijećem dočekuje one koji je žele ukinuti". "Njemačka je ovdje posijala dosta nereda i sad mi trebamo da ćutimo samo zato jer je snažna i velika", naveo je Dodik.

Ponovio je i raniji stav da su "današnju BiH nametnuli stranci" i da takva "mora nestati".

"BiH nam se nameće bez pristanka. BiH je za nas velika nevolja, lišena svake vizije i budućnosti. Za nju nema opravdanja osim grubog stranog pritiska i sile", rekao je Dodik.

Također je naglasio da BiH potvrđuje činjenicu da "hrišćanska i muslimanska zajednica ne mogu zajedno naći koegzistenciju".

"Nigdje u svijetu se ne može sresti slučaj kakav je u BiH. Svaki pokušaj na planeti da se upravlja ovakvim razlikama kao u BiH je propao. Nema nijednog primjera da je uspio", kazao je Dodik

Kako bi Dodikov veto bio usvojen mora dobiti podršku dvije trećine poslanika Narodne skupštine RS.

Ambasada Savezne Republike Njemačke je 2. septembra ocijenila Dodikove optužbe neutemeljenim. U saopštenju za javnost je navedeno kako ta država podržava ugovor iz Dejtona, u kojem je utvrđeno i postojanje RS.

Rasprava o vetu bez opozicije

Iz Srpske demokratske stranke (SDS) i Partije demokratskog progresa (PDP), opozicijskih stranaka u Republici Srpskoj, saopštili su prethodno da njihovi poslanici neće prisustvovati sjednici entitetske Narodne skupštine.

Objavili su to na vanrednoj konferenciji za novinare predsjednici SDS-a Mirko Šarović i PDP-a Branislav Borenović, nakon sastanka rukovodstava dviju stranaka.

"Ne želimo podržati politiku izolacije RS", kazao je Šarović, ističući da bi podrška Dodikovom potezu nanijela ekonomsku štetu i dovela do gubitka "jednog od najvažnijih ekonomskih partnera".

Tokom rasprave u Skupštini RS, Nenad Stevandić, lider partije Ujednjena Srpska, koja je dio vladajuće koalicije u RS, kazao je da će poslanici ove stranke podržati Dodikovu inicijativu.

"Ne mislim da trebamo otvoriti neku vrstu političkog rata sa njemačkim parlamentom, ali žao mi je što nismo Bundestagu uputili neku deklaraciju i osporili navode Rezolucije. Podržat ćemo ne zato što želimo ulaziti u sukogb sa Njemačkom, nego da pokažemo karakter", kazao je Stevandić.

Petar Đokić, iz Socijalističke partije RS, kazao je da će se poslanici Narodne skupštine u srijedu zauzeti stav i o agremanu njemačkom ambasadoru i Rezoluciji njemačkog Bundestaga.

"Praksa koja dolazi izvana treba biti osuđena. Želimo mir, uređene odnose i poštovanje. No, ne možete reći da smo bosanski Srbi, jer kada to kažete to znači da nas ne poštujete", kazao je Đokić.

Šta je tema druge skupštinske posebne sjednice?

Skupština RS bi u srijedu trebala održati i drugu posebnu sjednicu na kojoj su tri tačke dnevnog reda- izmjene Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata, poljoprivrednom zemljištu i obaveznom zdravstvenom osiguranju.

Izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS omogućavaju međusobnu razmjenu zemljišta između opština gradova i Republike Srpske.

U ovim izmjenama zakona poljoprivredno zemljište u RS se navodi kao svojina Republike Srpske, uprkos odluci Ustavnog suda BiH 2020. godine kojom je definisano da je svo poljoprivredno zemljište u svojini države, a ne entiteta.

Ustavni sud je odlukom poništio odredbe entitetskog Zakona o poljoprivrednom zemljištu iz 2019. godine u kojem se RS navodila kao vlasnik zemljišta u tom bh. entitetu.

Zakon o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata predviđa da svi objekti koji su izgrađeni do 31. decembra 2013. godine mogu biti besplatno legalizovani. Radi se o individualnim stambenim i poslovnim objekatima površine do 400 metara kvadratnih. Pored toga, biće moguće besplatno legalizovati garaže, ljetne kuhinje i ostava.

U obrazloženju zakona se ne navodi o kom broju objekata je riječ.

Ranije odredbe su predviđale automatsku legalnost za objekte izgrađene do 1980. godine.

Treća tačka dnevnog reda na posebnoj sjednici su veća prava u zdravstvenoj zaštiti.

U izmjenama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju je predviđena isplata 100 odsto plate, umjesto dosadašnjih 70 odsto i to za bolovanje osiguranika oboljelih od malignih bolesti i onih čije je dijete oboljelo od maligne bolesti.

U okviru izmjena su navedene i trudnice, dobrovoljni davaoci tkiva, organa i ćelija.