Pelosi u Armeniji osudila 'ilegalne' napade Azerbejdžana
Predsjednica Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi oštro je u nedjelju osudila, kako je rekla, "nezakonite" granične napade Azerbejdžana na Armeniju.
Ona je u posjeti ruskom vojnom savezniku obećala američku podršku armenskom suverenitetu. Govoreći u Erevanu, Pelosi je rekla da njeno putovanje ima posebnu važnost nakon "ilegalnih i smrtonosnih napada Azerbejdžana na armensu teritoriju" koji su doveli do graničnih sukoba u kojima je ubijeno više od 200 ljudi.
"Snažno osuđujemo te napade", rekla je Pelosi. "Ovo su inicirali Azeri i to mora biti priznato", kazala je.
Kako prenosi Reuters, Pelosi je rekla da je jasno da su pogranične borbe potaknute azerbejdžanskim napadima na Armeniju i da treba razjasniti hronologiju sukoba.
Sjedinjene Države, rekla je Pelosi, slušale su Armeniju o tome koje su njene odbrambene potrebe i rekle da Washington želi pomoći i podržati Armeniju u onome što je ona opisala kao globalnu borbu između demokratije i autokratije.
Visoki armenski zvaničnik prošle sedmice je izrazio nezadovoljstvo odgovorom vojnog saveza predvođenog Rusijom na zahtjev Erevana za pomoć.
"Vrlo smo nezadovoljni, naravno. Očekivanja koja smo imali nisu bila opravdana", rekao je predsjednik parlamenta Alen Simonyan nacionalnoj televiziji, upoređujući Organizaciju ugovora o kolektivnoj sigurnosti s pištoljem koji ne ispaljuje metke, izvijestila je novinska agencija Interfax.
Pelosi je rekla da je zanimljivo da je Armenija razočarana odgovorom saveza predvođenog Rusijom.
Ona je u nedjelju položila vijenac kod Vječnog plamena posvećenog žrtvama genocida u Memorijalnom kompleksu "Čičernakaberd" u Erevanu, saopšteno je iz Parlamenta Armenije. Navodi se da je američka delegacija dobila i dokumente sa podacima o genocidu i da je u društvu Pelosi bio predsjednik Parlamenta.
Parlament Armenije podsjeća da je Pelosi imala značajan doprinos usvajanju rezolucije kojim se priznaje genocid nad Armenima, a koja je usvojena tokom njenog drugog mandata na funkciji predsjednika Zastupničkog doma.
Pelosi je stigla 17. septembra u glavni grad Armenije nakon što je u najgorim borbama u posljednje vrijeme između Armenije i Azerbajdžana poginulo više od 200 osoba. Ona je također najviši američki dužnosnik koji je posjetio Armeniju od kada je zemlja stekla nezavisnost od Sovjetskog Saveza 1991. godine.
"Generacijama smo štitili i čuvali njihov izbor. Od Sjedinjenih Država do Ukrajine, Tajvana, Armenije, svijet se suočava s izborom između demokratije i samouprave, a mi opet moramo izabrati demokratiju”, napisala je Pelosi na društvenim mrežama po dolasku.
Nju u posjeti Armeniji prati zastupnica Jackie Speier, demokratkinja iz Kalifornije armenskog porijekla.
Pelosi je rekla da je putovanje planirano prije nedavne eskalacije nasilja na armensko-azerbajdžanskoj granici.
Sukobi koji su izbili 13. septembra, najgori su od rata iz 2020. godine. Završili su "zahvaljujući međunarodnom angažmanu" tokom noći 15. septembra, saopštilo je armensko Vijeće sigurnosti nakon ranijih neuspješnih pokušaja Rusije da posreduje u primirju.
Armenski premijer Nikol Pašinjan rekao je 16. septembra da je u ovosedmičnim sukobima sa Azerbajdžanom poginulo najmanje 135 osoba, te da to nije konačna brojka jer ima mnogo ranjenih.
Obje strane optužuju jedna drugu za započinjanje najnovijih napada. Armenija optužuje Azerbajdžan za neizazvani napad na armenski teritorij, a Baku kaže da su odgovorili na granatiranje armenskih snaga.
Prije objave prekida vatre, Pašinjan je rekao da su azerbajdžanske snage napale i zauzele nekoliko armenskih naselja duž njihove zajedničke granice i na teritoriji izvan Nagorno-Karabaha. Baku kaže da odgovara na "provokacije" armenske strane.
Ove dvije zemlje godinama su u sukobu oko Nagorno-Karabaha. Separatisti koje podržava Armenija preuzeli su od Azerbajdžana područje naseljeno uglavnom Armencima u ratu početkom 1990-ih u kojem je poginulo oko 30.000 ljudi.
Armenija i Azerbejdžan su također vodili rat krajem 2020. godine. Trajao je šest sedmica i ubijeno oko šest hiljada ljudi prije prekida vatre uz posredovanje Rusije. To je rezultiralo gubitkom kontrole Armenije nad dijelovima regije i sedam susjednih okruga.
Prema dogovoru o prekidu vatre, Moskva je rasporedila oko 2.000 vojnika u regiji da služe kao mirovne snage.
Izvor: Azerbejdžanski servis RFE/RL, AP, AFP