Najavljen sastanak šefova diplomacije Armenije i Azerbejdžana
Armenija je u ponedjeljak 19. septembra najavila sastanak svoga ministra vanjskih poslova i šefa diplomacije Azerbajdžana, što će biti prvi razgovori nakon što su prošlosedmični sukobi ugrozili mirovni proces, piše AFP.
Vijeće za nacionalnu sigurnost u Armeniji u međuvremenu je u ponedjeljak revidiralo broj poginulih u posljednjim borbama, povećavši ih sa 136 na 207. Time je ukupan broj poginulih na obje strane porastao na 286.
Armensko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da će sastanak biti održan u ponedjeljak, na inicijativu Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Kako je navedeno, u New Yorku će razgovarati armenski ministar vanjskih poslova Ararat Mirzoyan, njegovo azerbajdžanski kolega Jeyhun Bayramov i američki državni tajnik Antony Blinken.
Među novim armenskim žrtvama su i dva civila, saopćilo je Vijeće sigurnosti Armenije. "Dva civila su nestala, 293 vojnika i tri civila su ranjena, a 20 vojnika je zarobljeno", dodaje se.
Azerbejdžan je izvijestio o 79 smrtnih slučajeva među svojim vojnicima.
Predsjednica Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi boravila je u nedjelju u armenskom glavnom gradu Erevanu. Ona je okrivila Baku za "ilegalne" napade na Armeniju, osuđujući "napad na suverenitet" zemlje.
Sukobi koji su izbili 13. septembra, najgori su od rata iz 2020. godine. Završili su "zahvaljujući međunarodnom angažmanu" tokom noći 15. septembra, saopćilo je armensko Vijeće sigurnosti nakon ranijih neuspješnih pokušaja Rusije da posreduje u primirju.
Obje strane optužuju jedna drugu za započinjanje najnovijih napada. Armenija optužuje Azerbajdžan za neizazvani napad na armenski teritorij, a Baku kaže da su odgovorili na granatiranje armenskih snaga.
Ove dvije zemlje godinama su u sukobu oko Nagorno-Karabaha. Separatisti koje podržava Armenija preuzeli su od Azerbajdžana područje naseljeno uglavnom Armencima u ratu početkom 1990-ih u kojem je poginulo oko 30.000 ljudi.
Armenija i Azerbejdžan su također vodili rat krajem 2020. godine. Trajao je šest sedmica i ubijeno oko šest hiljada ljudi prije prekida vatre uz posredovanje Rusije. To je rezultiralo gubitkom kontrole Armenije nad dijelovima regije i sedam susjednih okruga.
Prema dogovoru o prekidu vatre, Moskva je rasporedila oko 2.000 vojnika u regiji da služe kao mirovne snage.